„Da sam gledao film u kojem usred pandemije zvekne potres dao bi mu 3/10 na IMDB-u“, duhovito je jedan korisnik na društvenim mrežama opisao razinu nevjerojatnosti mogućnosti da jedno područje pogode dvije prirodne katastrofe u isto vrijeme. I zaista, u pandemiji bolesti koja je izazvala mjere ograničavanja kretanja i karantena kakve se ne pamte, samo je nedostajao najjači potres u Zagrebu u zadnjih 140 godina. Iznenađenje je u „tajmingu“, ne i u samom potresu, jer je znano da je područje Zagreba, odnosno njegov sjeverni dio prema Medvednici seizmički najaktivnije gusto naseljeno područje u Hrvatskoj. To pak navodi na zaključak da je u Zagrebu najveća mogućnost u Hrvatskoj da ga pogodi potres dovoljne snage da nanese tešku materijalnu štetu i ljudske žrtve.

Ovo prvo se i ostvarilo danas ujutro, drugo na svu sreću nije. Kao što je poznata povećana opasnost za Zagreb od potresa, poznato je i koje građevine u Zagrebu će pretrpjeti najveću štetu. U opširnoj Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Grada Zagreba iz 2016. stoji kako su građevine građene do 1920. godine imale stropne konstrukcije isključivo od drva. Očekivano, upravo su te zgrade najviše nastradale u jutrošnjem potresu.

Sadržaj se nastavlja...

Armiranobetonski stropovi postupno su primjenjivani u razdoblju od 1920. do 1945. godine. Tek nakon 1964. godine zidane se zgrade sustavno grade s horizontalnim i vertikalnim serklažima, a zgrade kolektivnog stanovanja s armiranobetonskim nosivim sustavom, koji je izgrađen prema odredbama seizmičkih propisa iz 1964. godine (nakon potresa u Skoplju) i 1981. godine (nakon potresa 1979. u Crnogorskom primorju), što možemo smatrati modernim načinom izgradnje u smislu tadašnjih znanstvenih spoznaja. Upravo je spomenuti potres u Crnoj Gori zadnji prije ovog današnjeg bio takvog intenziteta da su ljudi i u Karlovcu bježali iz zgrada iz straha od rušenja.

Zanimljivo, katastrofalni potres u Crnogorskom primorju jačine od 7 stupnjeva po Richteru koji je odnio preko sto života i ostavio oko sto tisuća ljudi bez krova nad glavom, dogodio se u gotovo identično doba dana kao i ovaj današnji, u pola 7 u nedjelju ujutro.

„Nakon katastrofalnog potresa u Crnogorskom primorju“, Karlovački tjednik, 19. travnja 1979.

Katastrofalan potres što je u nedjelju zadesio Crnogorsko primorje, osjetio se i u Karlovcu. Stanovnici mnogih karlovačkih zgrada, a posebno višekatnica, proveli su nedjeljno prijepodne na ulicama. Na sreću, pomicanje tla nije u Karlovcu ostavilo većeg traga, osim straha.

Među prvima u Zajednici općina Karlovac, na vijest o potresu reagirao je Općinski štab Civilne zaštite u Karlovcu. Na izvanrednoj sjednici dogovorena je isporuka 2000 komada vunenih pokrivača i 48 vreća za spavanje postradalom stanovništvu. Solidarnu pomoć postradalima dali su i polaznici Političke škole SKJ iz Karlovca koji se, nakon završetka školovanja nalaze na višednevnoj ekskurziji kroz Jugoslaviju. Potres je ekskurziju zatekao u Mostaru. Dvadeset komunista iz Karlovca, učesnika u ovom studijskom putovanju, dalo je krv za postradale u potresu. Kolektiv Tvornice za otkup i preradu mlijeka u Karlovcu uputio je u dva dana 50 tona mlijeka u tetrapaku tvornici „13. jul“ u Titogradu, koja je obavila daljnju distribuciju u skladu potreba pojedinih gradova u Crnogorskom primorju. Dječji dom „Vladimir Nazor“ spreman je prihvatiti devedesetero djece predškolskog uzrasta ili 40 osnovaca, a prema potrebi i više. U Općinskoj organizaciji Crvenog križa u Karlovcu organizirano je danonoćno dežurstvo članova omladinske brigade Crvenog križa „Dr. Gajo Petrović“. Organizacija poziva građane da poklone nepotrebnu posteljinu i pokrivače, koji će biti poslani postradalom stanovništvu.

U ostalim radnim kolektivima i društvenim organizacijama regije izražena je spremnost za pružanje pomoći postradalima u Crnogorskom primorju kad se za to ukaže potreba. Na sjednici Štaba civilne zaštite Zajednice općina Karlovac, što je održana u utorak, dogovorena je suradnja između štabova regije. U svim sredinama organizirat će se prikupljanje materijalne pomoći i ljudstva stručno-tehničkih ekipa, koje će, bude li potrebno, biti upućene u područja zahvaćena potresom.

Pripremio Tihomir Ivka