KAportal KAretrovizor: Sreća u nesretnoj povijesti odlaganja smeća u Karlovcu - umjesto Ilovca, deponij je mogao biti na Gazi ili Drežniku | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Sreća u nesretnoj povijesti odlaganja smeća u Karlovcu – umjesto Ilovca, deponij je mogao biti na Gazi ili Drežniku

foto KAfotka.net

Moderni Karlovac nikad nije imao jasnu i dugoročnu ideju kud bi sa svojim otpadom pa su se donosile „privremene“ odluke o lokacijama, da bi ova posljednja na Ilovcu bila proglašena privremenom 1978. godine, a puni se dan danas i bit će otvorena još barem tri godine.

S idejama o deponiju u 21. stoljeću prošli smo još gore – otvaranje Centra za gospodarenja otpadom na Babinoj gori moglo bi se s pravom nazvati kronologijom lažnih obećanja i nesavjesnog razbacivanja novca poreznih obveznika. Podsjetimo se, Karlovačka županija osnovala ga je kao poduzeće s idejom na papiru još 2008. godine na papiru da bi se tek 11 godina kasnije, ovu jesen na konferenciji za novinare župan mogao pohvaliti kako se konačno na terenu nešto vidi. To što je Centar godinama bio ideja na papiru nije bio prepreka da se u tom poduzeću uhljebi direktor i još nekoliko stručnjaka s finom plaćom, da se isplate stotine tisuća kuna na ime „savjetničkih usluga“ i da se se s vremena na vrijeme baci prašina u oči u javnosti kako realizacija projekta samo što nije počela. 2010. je sasvim ozbiljno „prva lopata“ zacrtana za 2012. godinu, pa onda najavljivana svake dvije godine kao europsko prvenstvo u rukometu. I sad kad je Centar prestao biti karlovački Godot, a njegova realizacija izvjesnost, daju se kratkoročna obećanja koja to i ostaju. Naime, najavljeno je da će projektanti i izvođači radova na Babinoj Gori biti poznati do kraja 2019. godine. Ušli smo u 2020., no taj podatak još nije poznat javnosti. Ali, zato imamo novi datum do kad bi Babina Gora trebala biti u funkciji i napokon odmjeniti ilovačko brdo smeća sa smrdljivim kraterom u sredini. O 2023. je riječ . Određeni optimizam po tom pitanju pruža činjernica što više od dvije trećine novca za projekt osigurava EU. Iskustvo nam govori da je supervizija EU najbolji lijek protiv naših političarsko birokratskih bolesti čiji su simptomi olako davanje lažnih obećanja, klijentelizam i modus operandi „lako ćemo“.

Ako će sve napokon teći po planu, proteći će gotovo pola stoljeća od otvaranja „privremenog“ odlagališta otpada na Ilovcu. To ad hoc rješenje svaku godinu koje je radilo, radilo je godinu previše, ali mora se priznati Karlovac je mogao proći i gore po pitanju deponija smeća. U neka druga vremena, kad je standard bio mnogo niži, društvo sve samo ne potrošačko, količina smeća bila je na godišnjoj razini višestruko manja negoli danas. Ilovac je bio tek jedno od mogućih „privremenih“ rješenja, i danas to znamo, u datim okolnostima najbolje od predloženih opcija jer je bila najdalje od grada i jer je okoliš koliko-toliko štitila slabo propusna glina na dnu ilovačkih bajera.

Danas rijetko tko pamti i zna da je karlovački deponij do 70-ih godina 20. stoljeća bio na Baniji pored tvornice „Ivo Marinković“, kožare koja je sama po sebi bila valjda najgori zamislivi zagađivač Kupe kroz duga desetljeća. Kad se tako gleda, ipak se u ekološkom smislu pomičemo snažno prema naprijed, no činjenica da je „privremenost“ deponija na Ilovcu potrajala pola stoljeća i tko zna koliko bi ostalo tako da nije novca iz Europske unije, teški je krimen lokalnih vlasti, i onih ekološki neosjetljivih socijalističkih i kasnije ovih naših demokratskih.

„Smetlište seli“, Karlovački tjednik, 18. lipnja 1970.

  • Ovog će tjedna vjerojatno i posljednji kamion gradske čistoće istovariti otpatke na sadašnje gradsko smetlište uz tvornicu „Ivo Marinković“. Izračunali smo da je u jamu koja je tu nekada bila ugrađeno više desetina tisuća kubika smeća na koje je nasuta zemlja. Na starom gradskom smetlištu bit će rekreaciona zona sa sportskim borilištima i parkom.

    Mjesto za novo gradsko smetlište još nije utvrđeno, ali saznajemo da su za njega zainteresirani Gažani kako bi zatrpali jamu ispred Instituta i Drežničani za zatrpavanje takozvane jame „materijalke“.

    Postoji i treće rješenje, a to je da se zatrpava prvi Ilovački bajer. No konačnu odluku donijet će odbornici Općinske skupštine.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • 8 komentara

    1. “U neka druga vremena, kad je standard bio mnogo niži, društvo sve samo ne potrošačko, količina smeća bila je na godišnjoj razini višestruko manja negoli danas.” Ne zaboravi odlaganje smeća od svih karlovačkih tvrtki i da je grad imao više stanovnika nego danas. Svi su radili kupovali i proizvodili smeće u svoj onoj bijedi i siromaštvu socijalističkog mraka i beznađa. Zaboravlja autor i 40 – 50 kamiona dnevno tvrtke Eko flor koja je godinama odlagala smeće iz ostatka Hrvatske na Ilovačku deponiju. 300 000 tona bez papira i 200 000 s papirima. Prijava za Centarhakfa se još uvijek kiseli u ladici. Čistoća danas prikupi oko 14 000 komunalnog smeća godišnje, a zbrinjava po cca. 300 kn po toni. Dio se selektira i reciklira. Dužni su po zakonu zbrinjavati za dvije godine 50% otpada. Znači ostaje im za deponirati na Babinoj Gori 7 000 tona. Cijela Županija 115 000 stanovnika proizvede oko 24 000 t smeća godišnje. Znači ostane za zbrinuti cca 12 000 tona u japagu Babine Gore. Čistoća d.o.o. radi danas kvalitetan posao konačno kad su se riješili svih onih direktorčića koji su nemilice trpali smeće na Ilovačku deponiju. Radila bi ona kao i u Prelogu ali ih koče na sve strane da ufitilje RCGO. Još uvijek čekaju kante iz Fonda da mogu omogućiti građanima selektivno zbrinjavanje otpad. Selektiranje otpada je danas civilizacijska potreba i način života. Sad bi građanstvo da im se plati to što odvoje otpad u posebne kante. Moš mislit pameti. Uvijek plaća onaj tko proizvodi otpad. Sjetimo se Ružinskog i tvornice za proizvodnju pet ambalaže. Cijena po proizvedenoj flaši 0.20 kn a prodavali je za 0.50 kn. Lanuli milljune kuna. Štovani autoru teksta recder ti meni kad Čistoća d.o.o. prikupi i usput selektira 50% otpada dovesti će u moderni Centar ostatak izmješan u kamionu što će oni radit na pokretnoj traci prebirati ostatke ostataka, moš mislit. A oni će to kao raditi badava aha moš mislit min. cca 800 00 kn po toni. Još uvijek je upitan taj moderni RCGO zbog čitavog niza kršenja zakona i zakonskih odredbi. Npr. nikad nisu urađeni geološki radovi za tu lokaciju nego su uzeti s druge lokacije i dopisani za novu lokaciju RCGO itd..
      E sad postavlja se pitanje što će nam prostor od 20 000 000 m/3 za deponirati smeće na Babinoj Gori? To naša Županija ne može napuniti za 1666 godina. Naravno da su ga smjestili iznad strateških rezervi vadozne pitke vode za ovaj dio Hrvatske iznad vodocrpilišta koji jednim dijelom napaja i Grad pitkom vodom. Kako im vjerovati kad su spremni vlastiti narod trovati talogom sa deponije koje će završavati u vodotocima, piše lijepo u SUNO. Nemoj mislit štovani autori da smo povlašteni ista situacija je i u Puli, Rijeci, Splitu..

    2. Ti opet o nečemu o čemu uopće više nema smisla raspravljati. Ja sam već jednom predložio da ” srušimo cjelu zvijezdu i da odlagalište bude blizu. Zatrpali bi šančeve, Upravnu zgradu bi napravili na Štrosmajerovom trgu, te bi sa odlaganjem otpada bili mirni sljedećih 2 000 godina.

    3. Štovani Željkec očito da nisi pročitao https://hrvatskoobrambenostivo.files.wordpress.com/2015/07/suntzu-umijece-ratovanja.pdf
      Na Lemić Brdu trebalo je na 10 hektar biti odlagališe opasnog otpada za cijelu Hrvatsku pa su i zbog toga zavužgali Puto. Odi gore pa si pogledaj kak danas izgleda ta lokacija. Park, ograđen koji uredno kose dva puta godišnje. Ne pokose li ga okreneš telefonček i mam moraju vratit 20 milja kuna EU. I kad naprave cestu kroz šumu imaš 5 godina vremena dokazati da su sredstva iz mjere 7.2.2. prenamjenjena za drugi posao i onda ide povrat love i kazne naravno tako je i sa RCGO. Ak ima pravde i pravice pri EU bu bilo drž, ne daj, a skup s tim ide da se po njihovim imenima ništa zvati neće. Kak bi rekli moji vojničarci: Tia vode brege dere. Znači pustiš “neprijatelja” da ti ujde u dvorišće i pustiš Žuću ga poćera. Naravno prije toga Žući ošišaš grivu.

    4. Jurice, znam da je ta lokacija još uvijek ograđena željeznom dvometarskom ogradom, te da Gajgerov brojač pokazuje manju količinu radijacije.

    5. Reci mi molim te kojeg zračenja i kojeg intenziteta. Koji si uređaj koristio i dali je uredno baždaren. Lako napravimo frku. A da je bilo svašta, je, za to fala drugovima koji su osamdestpete radili schranja na Lemić brdu a onda obrnuli kožun i kad su hapali vlast u Karlovcu nastavili za suludom idejom opasnog otpada na Lemić Brdu i cijelom tom kraju sa smetlištima. Ovi koju su preuzeli vlast od njih nastavili su njihov lik i djelo. Čak je Centarhalf prešao u njihov klub da nastavi “driblati”. Isti ćurac drugo pakovanje.

    6. Zračenja tek tolikog da je jasno da je nešto tamo bilo i da ne bi bilo dobro otvoriti autokamp na tom mjestu, kao ni da logoruju izviđači u bliztini.
      Kad je počela sva ta frka oko nestajanja pčela, nerodnih voćaka i glavobolja, posumnjali smo u zračenja antena.
      Tko- pa mi iz Živog zida, tko bi drugi.
      Prije nego smo sve stavili na dnevni red županije, ( i gle čuda, usvojen je naš prijedlog o 5 g mreži- o suspendiranju iste do konačnih analiza ) i sami smo izvršili, skupa s ljudima iz Zagreba kontrolu zračenja antena u gradu.
      Sjetili smo se i Lemić brda, otišli svi skupa tamo i – mjerili s drugim aparatom.
      Kakav je aparat bio, nemam pojma, gajgerov je, samo nas je čovjek iz instituta upozorio da je vrlo krhak i da košta ko auto, tako da jeste pouzdan.

    Odgovori