.

Tvrtka koju vodi direktor Željko Pavlin s tolikom je dobiti lani bila na sedmom mjestu u RH, odmah nakon Plive i HEP-Proizvodnje, a prije Valamara i Janafa.   HS Produkt godišnje proizvede 600.000 komada oružja u vrijednosti 100 milijuna eura. Od 2001. prodali su više od pet milijuna pištolja, što ih svrstava među ne samo najbolje, nego i najveće svjetske proizvođače u tom segmentu. Kao malo tko drugi u Hrvatskoj, sa svojim proizvodima ravnopravno se nadmeću sa svjetskom konkurencijom.  HS Produkt je nastao krajem 1991. godine u Ozlju, gdje su dvojica inženjera, Marko Vuković i Ivan Žabčić, preuzeli pogon nekadašnje Prvomajske i, pod imenom IM Metal, zaposlili 30 ljudi.

Sadržaj se nastavlja...

Kasnije se tvrtka preimenovala, preselili su se u Karlovac, a sada zapošljavaju, prema podacima Poslovne Hrvatske, 1620 ljudi. Kako se nakon rata smanjila potreba za naoružavanjem HV-a, a tvrtka je zapošljavala 100 ljudi, vlasnici su se odlučili na jedino moguće -  iskoračili su na inozemno tržište. Zaključili su da je najveća šansa na američkom civilnom tržištu za koje su konstruirali HS 2000, platformu polimernog pištolja. Četiri puta su na američkom tržištu dobili priznanje za najbolji pištolj. Zatim je 2001. godine Upravu preuzeo Željko Pavlin -  rade s poznatom tvrtkom Springfield Armory. Preko nje su dosad distribuirali više od 150 vrsta oružja i napravili skok sa 6000 na 600.000 komada godišnje, navodi Poslovni.hr.

Lani je izvoz HS Produkta dosegao rekordnih 820 milijuna kuna. Tvrtka je ostvarila 40-postotni rast prodaje na stranim tržištima i Karlovčani su nadomak ulasku u kategoriju deset najvećih hrvatskih izvoznika, a već sada su najveći hrvatski izvoznik u SAD. HS Produkt oko 30 posto svojih proizvoda plasira i na neameričko tržište, u širokom rasponu od istočne Europe do Iraka i Indonezije. Dobivaju i prve narudžbe iz Južne Koreje, a kontakti su uspostavljeni i s Marokom, Saudijskom Arabijom i Katarom. Dobre reference za novu jurišnu pušku stižu iz Iraka, gdje je poslužila iračkim snagama u borbi protiv Islamske države i oslobađanju prostora od Faludže do Mosula. Kako je tom prilikom Pavlin prokomentirao medijima, "pokazalo se da je naša puška jedina koja funkcionira u takvim uvjetima modernog ratovanja, kako na malim udaljenostima, tako i na većima od 600 metara.

Poslovni dnevnik piše da je HS Produkt Iračanima prodao 10.000 komada, dok Pavlin navodi da će oni će doći po još, kako za vojsku, tako i za policiju.

Cijela obrambena industrija u Hrvatskoj godišnje raste između 20 i 30 posto. Oko 90 posto te proizvodnje završi u izvozu, u više od stotinu zemalja svijeta. Karlovčani nisu zanemarili niti domaće tržište, koje nije veliko, ali je važno zbog referenci i brzog dobivanja povratnih informacija. HS produkt je glavni dobavljač pištolja MUP-u i pušaka MORH-u. Također, novi kontingenti hrvatskih vojnika u misiji u Afganistanu opremljeni su domaćom jurišnom puškom VHS-2, piše Poslovni.hr.

Nedavno su Pavlin i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potpisali sporazum o poslovnoj suradnji na testiranju i ispitivanju nove hrvatske puške. Prema tom sporazumu, MUP dobiva prvih sto pušaka HS Produkta na testiranje u četiri policijske uprave, a nakon čega se očekuje isporuka tisuću pušaka. HS Produkt puno ulaže u razvoj, tako su samo u posljednjih desetak godina u opremu, strojeve, pogone i znanje uložili milijardu kuna. U ovoj fazi najviše se ulaže u robotiku. U HS Produktu naglašavaju veliki potencijal robotskih jedinica.

EU je voljna financirati takve centre kompetencije pa su taj projekt kandidirali prema fondovima. Pavlin najavljuje da će u sljedećih pet godina ponuditi robotizaciju nekih proizvodnih pogona. Uz to, nakon što su godinama imali problema s manjkom kadrova, sklopili su ugovore s Tehničkom školom i Veleučilištem u Karlovcu. Tamo se školuju puškari, mehatroničari i inženjeri - HS Produktu na godišnjoj razini treba od 50 do 100 novih radnika. Osim toga, potiču svoje zaposlenike da se dodatno obrazuju.

- Sve se to pokazalo dobrim pa posljednjih godina više nemamo problema s kadrom, usprkos činjenici da se i iz njihove branše odlazi na rad u inozemstvo, kaže Pavlin za Poslovni.

KAportal.hr