KAportal 7 dana na 4 rijeke: Osim sredstava iz proračuna koje još to prihode Mladost ostvaruje? | Karlovački informativni web portal
PANDEMIJA KORONAVIRUSA

7 dana na 4 rijeke: Osim sredstava iz proračuna koje još to prihode Mladost ostvaruje?

Marijan_Bakic-za-portalNa našem portalu je prije nekih tjedan dana objavljen tekst o tome koliko su koji grad, općina i županija u Hrvatskoj dobili sredstva iz EU fondova.

Analiza Instituta za javne financije navodi da ni lipe pomoći EU nije koristilo čak 85 posto općina i više od polovice gradova. Iz tog teksta možemo saznati da Karlovačka županija i njeni gradovi i općine nisu među onima koji su u četiri godine povukli najviše novca iz europskih fondova. Dapače, od 2011. do 2014., osim Karlovačke županije, od svih gradova i općina u njoj to su učinili samo Karlovac i Saborsko. U tom je razdoblju iz europskih fondova najviše povukao Karlovac, 1,495.000 kuna, od čega većinu, 1,1 milijun, u 2014. godini. Karlovačka županija, pak, istovremeno je povukla 310.000, a Saborsko četiri tisuće kuna. Po stanovniku je to u Karlovcu 26,8 kuna, u županiji 2,4, a u Saborskom 5,9 kuna. Preostala četiri grada i 16 općina u Karlovačkoj županiji u tom periodu iz europskih fondova nisu povukli niti lipu. Ne tako davno mogli smo iz gradskih medija saznati hvalospjeve o uspješnosti naših razvojnih agencija.

NAŠA STVARNOST

Karlovački tjednik je u broju od 21. travnja objavio intervju s Tomislavom Polićem, direktorom tvrtke Mladost koja skrbi o kapitalnim sportskim objektima. Tu je iznesena jedna strana medalje, iz pogleda lokalnog medija. Međutim, stvarnost je drugačija (druga strana medalje rada tvrtke sa sjedištem u ŠSD je nešto drugačija).

„Desetljećima se nije ozbiljno ulagalo u objekte“, kaže prvi čovjek Mladosti. Zadnje veliko ulaganje bilo je u nogometni stadion „Branko čavlović – Čavlek“ u visini od desetak milijuna kuna. Zar je to malo? Samo su reflektori stajali oko 900.000 eura za što je uzet kredit kod poslovne banke kojeg je čitav karlovački sport vraćao pet godina. Godine 2003. je za 16. SP u rukometu uloženo nekoliko milijuna kuna. Zar je i to malo? Godine 2002. kupljeno je umjetno klizalište. Ne baš polovno. Valjda se ne očekuje da će takav sistem funkcionirati gotovo 15 godina bez značajnijeg servisa. Gdje je „nestala“ atletska tartan staza na stadionu “Branko Čavlović Čavlek”? Jedan od predsjednika Karlovačke športske zajednice je jednom rekao, obećao: „Izgradit ćemo novu stazu, samo se moramo dogovoriti s atletičarima iz koje mase i koje boje“. Do danas od toga ništa, nije još dogovorena boja. Malonogometni turnir bio jedan od najjačih u bivšoj Jugoslaviji na kojem je 1992. sudjelovalo 298 ekipa. Bio je izvor značajnih prihoda za organizatora, tvrtke Mladost d.o.o. Turnir je predan u koncesiju. Zbog čega? Možda zato što se za manje sredstava ne treba baviti organizacijom turnira. Ili je bolje da se odgovornost za turnir prenese na nekoga drugog? Koliko je u Školskoj sportskoj dvorani ili na stadionu s desne obale Korane organizirano koncerata posljednjih godina, koji bi trebali biti značajan prihod?

BEZ ZNAČAJNIH SPORTSKIH MANIFESTACIJA

ssd
ŠSD je izgrađena 1967. godine/foto KAfotka

Karlovac je u povijesti bio domaćin najvećih međunarodnih sportskih događaja, SP i EP u atletici (BAI AKE), nogometu, rukometu, košarci, tenisu, streljaštvu, gimnastici, profesionalnom boksu, bejzbolu, kickboxingu, taekwondou, Univerzijada, Svjetsko vojno prvenstvo…Pitanje je kad će se opet u Karlovcu održati neki međunarodno značajan događaj? Gotovo 15 godina nema sportskog događaja na europskoj ili svjetskoj razini. Da nema međunarodnih turnira u karateu, taekwondou, kickboxingu i baseballu i nekim drugim sportovima Karlovac jednostavno ne bi postojao na karti međunarodnih sportskih zbivanja. Za to stanje objekata nije, i ne smije, biti opravdanje. Uvijek postoji način da se nešto organizira. Ako gledamo samo stanje infrastrukture, nećemo više nikada u Karlovcu gledati veća i značajnija sportska natjecanja s predznakom EP i SP.

Projekt obnove ŠSD dvorane prošle godine preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – osigurano je dva milijuna kuna kredita od čega 60 posto bespovratnih sredstava. Što je s time? Da li su ta sredstva ikad uplaćena?

Nisu kadri preuzeti odgovornost za organizaciju malonogometnog turnira, a direktor tvrtke u intervjuu izjavljuje da od Parkinga uskoro preuzimaju vođenje gradskih parkirališta. Pretpostavka je da bi prihod od naplate parkiranja nakon svih obveznih davanja trebao biti oko dva milijuna kuna, jasno uz dobru uslugu, organizaciju i naplatu. Hoće li prihod od vođenja parkirališta biti usmjeren u sport? Sadašnji koncesionar je u gradsku blagajnu uplaćivao oko 1.200.000,00 kuna godišnje i bio je sponzor nekim klubovima. Vjerojatno je i njemu nešto ostalo.

MLADOST NA JASLAMA SPORTA

Koliki je ukupni prihod Mladosti i koliko su u tome sredstva KŠZ-a? Iz Programa javnih potreba u sportu Grada Karlovca za 2015. godinu odobreno je 6.320.000,00 kuna. Od tog iznosa 3.076.100,00 kuna namijenjeno je održavanju i korištenju sportskih objekata, što iznosi 48,67 posto od ukupnih sredstava. Za sportski program klubova u 2015. godini odobren je iznos od 1.570.000,00 kuna ili upola manje od iznosa namijenjenog sportskim objektima objekata.

KŠZ svojim članicama za korištenje termina za treninge i utakmice godišnje uplaćuje 2.044.590,00 kuna. Od toga tvrtki Mladost uplaćuje 1.547.850,00 kuna, a trećinu tog iznosa (496.740,00 kuna) uplaćuje još i za korištenje termina u ostalim karlovačkim dvoranama (Grabrik, Dubovac, Ekonomska škola, Dom OSHV Zrinski i SC Arena). KŠZ tvrtki Mladost za korištenje stadiona „Branko Čavlović – Čavlek“ za potrebe NK Karlovac 1919 uplaćuje godišnje 506.250,00 kuna za treninge i još 64.575,00 kuna za utakmice – sveukupno 570.825,00 kuna. KŠZ za potrebe tri rukometna kluba i RŠK Karlovac za korištenje termina u ŠSD u ovoj godini izdvaja sveukupno 455.760,000 kuna – za HRK Karlovac KŠZ Mladosti uplaćuje godišnje 324.000,00 kuna, RK Dubovac za dvoranu OŠ Grabrik 47.520,00 kuna, ŽRK Dubovac Švarča za dvoranu OŠ Dubovac 23.760,00 kuna i RŠK Karlovac za dvoranu OŠ Grabrik 60.480,00 kuna. Termini u dvoranama za košarkaški sport KŠZ stoji sveukupno 264.960,00 kuna – KK Šanac Karlovac 162.000,00 kuna (ŠSD) plus još 39.600,00 kuna za korištenje sportske dvorane pri Ekonomskoj školi – sveukupno 201.600,00 kuna. ŽKK Karlovac za dvoranu pri Ekonomskoj školi 39.600,00 kuna. KK Žora Šumarskoj školi 23.760,00 kuna. Odbojkaški sport za korištenje termina u sportskim dvoranama KŠZ košta 92.340,00 kuna – za OK Karlovac u OŠ Dubovac za korištenje termina u dvorani „Mihajla Prezelja – Mitile“ 55.400,00 kuna + 59.400,00 kuna u dvorani Prirodoslovne škole Gaza. Za korištenje Gradskog strelišta Jamadol KŠZ će Mladosti za potrebe streljačkih klubova Karlovac i Policajac koji taj objekt koriste za treninge i natjecanja u ovoj godini uplatiti 252.000,00 kuna. Za potrebe GK Sokol Karlovac, koji uglavnom koristi Sokolski dom, u ovoj godini Mladosti će uplatiti iznos od 303.600,00 kuna. Za potrebe treniranja i utakmica kuglačkih klubova KŠZ godišnje izdvaja za 101.200,00 kuna Doma OSHV Zrinski za korištenje kuglane – KK Mantinela i KK Željezničar za svakoga po 17.600,00 kuna kao i ŽKK Mantinela 22.000,00 kuna te isto toliko novca (22.000,00 + 22.000,00 kn) uplaćuje se još za termine koje koriste KK Karlovac (muški) ŽKK Karlovac (žene). Prostorije u Domu OSHV Zrinski koriste još i Mačevalački klub Karlovac te KBK Tigar za što se godišnje izdvaja 28.160,00 kuna… Nakon svega nameće se pitanje – osim sredstava iz proračuna koji su to prihodi još koje Mladost d.o.o. ostvaruje iz vlastitih aktivnosti?

ZAKLJUČAK ZA KRAJ

Na kraju vratimo se na početak ovoga teksta s pitanjem mogu li naše agencije za povlačenje sredstava iz EU fondova sačiniti cjelokupan projekt obnove sportskih objekata (ŠSD u cijelosti, Sokolski dom, nogometni centar na Korani sa atletskom stazom, igralište NK Ilovac, klizalište, Šanac, hipodrom na Korani, plivalište, gradsko kupalište i Foginovo s rekreacijskom zonom za građane te kupališta uz Koranu od Turnja do ušća, kupalište na Kupi uz Veslački klub, šetnice i planinarske putove, biciklističke staze…) i sve to možda spojiti s turističkom ponudom koja bi uključivala gradske parkove, Kozjaču, zvijezdu, Stari grad, groblje, Nacionalno svetište, Pivovaru, Vodovod, Vilu Anzić, muzeje (gradski Domovinski rat i vatrogasni), galerije… Nebrojene su mogućnosti, kako ih iskoristiti?

 

  • Odgovori