Mladih iz Hrvatske, najdulje u cijeloj Europi, žive s roditeljima. I dok će mnogi mladi u zemlji reći da su na to prisiljeni, sociolozi tvrde, tako smo i odgojeni. Naime, dok se sjever Europe nastoji što prije odvojiti od roditeljskog doma i osamostaliti, kod nas je uvriježeno mišljenje kako je takozvani mediteranski način života topliji i općenito zdraviji upravo zbog čvrstih obiteljskih spona.

Kad završi volontiranje za Špancirfest, 24-godišnja studentica Bela, iz Varaždina vratit će se u roditeljski dom, jer ondje i živi baš kao i 90 posto njenih vršnjakinja i čak 96 posto vršnjaka u Hrvatskoj.

Sadržaj se nastavlja...

U Europi, pak, tek 69 posto 24-godišnjaka živi u roditeljskom domu, no Bela kaže to je njen izbor!

"Meni je odlično živjeti s roditeljima, jer se jako dobro slažemo, i ne živim samo s njima već i s dedom i bakom, i sa ostatkom familije koji su u kući do nas", govori za RTL Danas varaždinska studentica.

Hrvati se u prosjeku odsele iz roditeljskog gnijezda tek s navršenom 31 godinom i osam mjeseci. Više od 30 godina imaju i Slovaci, Maltežani i Talijani dok se Šveđani osamostaljuju već s 18 i pol godina. Europski prosjek je 26.

Na problem kasnog osamostaljivanja Mreža mladih ukazuje godinama, navodeći  primjer iz susjedne Slovenije.

"Gdje postoje primjeri i stanova za mlade koji su jeftiniji i omogućavaju zapravo svim mladima do 30 godine života, da imaju nisku cijenu najma, dok ne uspostave taj standard da mogu svojim prihopdima si priuštiti nešto luksuzniji stan", kaže nam Nino Preložnjak, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske.

Sličnu stambenu politiku vode Austrija i Njemačka, ali i sjever Europe, gdje se ovako dug život s roditeljima smatra neprihvatljivim, jer sprečava razvoj individualizma. Ipak tzv. mediteranski način života - ima i svojih prednosti - puno manje mladih beskućnika.

"Daleko od toga da ih nema, ali ih ima u znatno manjoj mjeri nego u zemljama i kulturama gdje glsai pravilo, sad si odrastao, punoljetan, pa izvoli se snalazit kako te društvo u toj situaciji nagradi. ili kazni", govori sociolog Krešimir Krolo.

Poznavajući prilike u Hrvatskoj, Bela ne očekuje da će se osamostaliti prije hrvatskog prosjeka.

"Zato jer još nisam dovoljno financijski stabilna da bi si mogla priuštiti svoj stan, no nakon što završim faks za jedno godinu dana, budem isto vjerojatno u istoj situaciji, tako da budem isto vjerokatno živjela s njima nakon što završim faks", dodaje Bela.

Dugi život s roditeljima, tvrde sociolozi kod nas će kraljevati dulje od gospodarskog oporavka, jer besplatan stan i hrana pružaju bezbrižnost koje se osobito na Mediteranu rijetko tko želi riješiti… nerijetko i uz rečenicu, "Ma ko to može platit".

RTL.hr