Povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, Gradski muzej Karlovac pripremio je bogat program, koji počinje večeras u 19 sati otvaranjem izložbe "Foto-safari karlovačkom industrijskom baštinom". Foto-safari nastao je suradnjom Gradskog muzeja Karlovac i udruga KAfotka i KA-MATRIX. Sudionici su bili učenici Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac, Srednje škole Duga Resa i fotografi okupljeni oko udruga KAfotka i KA-MATRIX. Cilj je bio dokumentacija lokaliteta karlovačkog industrijskog krajolika. Fotografiralo se tijekom tri subote, a najbolje fotografije su predstavljene na izložbi, koja se može razgledati sve do 9. lipnja.

U četvrtak, na sam Međunarodni dan muzeja, tijekom cijelog dana besplatan je ulaz u Gradski muzej Karlovac, Galeriju Vjekoslav Karas te Stari grad Dubovac. U 9:30 u muzeju je igraonica za djecu "Dječji vodič Zvjezdan Šesterokrakić", u 12 će muzej organizirano posjetiti djeca s predškolskog odjela karlovačke knjižnice, a u 17 sati u Galeriji Vjekoslav Karas na rasporedu je likovna radionica za srednjoškolce "Kako vidim i doživljavam sebe? Tko sam ja?".

Sadržaj se nastavlja...

U četvrtak u 19 sati u skladu s ovogodišnjom temom „Muzeji i sporne povijesti – govoriti o neizrecivom u muzejima" održat će se predavanje “Većeslav Holjevac u historiografiji i povijesnom pamćenju“ povodom 100. godišnjice njegova rođenja. Predavanje će održati dr. sc. Josip Mihaljević, znanstveni suradnik s Hrvatskog instituta za povijest u maloj dvorani u prizemlju Gradskog muzeja Karlovac.

Napokon, u petak u 19 sati na Starom gradu Dubovcu bit će promovirana publikacija uz izložbu „Majstor od Zadobarja“. Zidne slike u Zadobarju su među najkasnijim primjerima gotičke umjetnosti koja u ruralnim područjima seže duboko u 16. stoljeće, dok su suvremene feudalne elite i urbane zajednice već usvojile renesansnu umjetnost i kulturu. One su izdanak regionalne prakse koja se u 15. i 16. stoljeću širila iz Hrvatskog primorja prema unutrašnjosti na sjever i istok, uglavnom usporedno širenju posjeda plemićke obitelji Frankopan, poznatih pokrovitelja umjetnosti i književnosti. U tom pogledu je ovaj slikarski stil također usporedan širenju glagoljaške pismenosti i književnosti.

Povijesnoumjetničku i teološku interpretaciju ovih slika u zasebnim su poglavljima ispisali dr. sc. Rosana Ratkovčić i dr. sc. Vlado Mikšić.

KAportal.hr