Planirate tražiti sreću u inozemstvu? Njemačka želi još radnika s Balkana: "Moramo se potruditi oko njih"
Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom „Make it in Germany". To je nacionalni prioritet.
„Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih", izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil, piše Deutsche Welle.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
HDZ je relativni pobjednik parlamentarnih izbora sa osvojenih osam izbornih jedinica i glasovima dijaspore, dok je koalicija Rijeke pravde, predvođena SDP-om, osvojila dvije izborne jedinice.
-
To je potvrda svega što radi Vlada RH i mi na razini gradske uprave za naše građane. Vlada će u trećem mandatu brinuti o svima bez obzira koga su podržali, jer HDZ brine o svim građanima Hrvatske, rekao je Mandić
-
Receptura je posebna, otac ju je davno naslijedio od svog oca, prenosi se s generacije na generaciju. Mi smo u Karlovcu treća generacija u ovom poslu, rekao je Naksi.
Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest milijuna. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56% ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.
Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU-a, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.
Privlačenje stručnjaka
Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.
Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi sa sveučilišnom diplomom, već i njegovatelji, strojovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.
1. 3. 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU-a. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju" njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj:
„U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalificiranu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji", kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.
Izdvojeno
-
Rifovi revolucije će na kino platnu kina Edison igrati s početkom u 20 sati, a uoči premijere porazgovarali smo s autorom Juricom Hižakom, kojem je ovo već sedmi film, od čega prvi dugometražni.
-
U većini lokalnih jedinica na prvom i drugom mjestu su HDZ i SDP, no u četiri općine drugi je po broju glasova Domovinski pokret.
-
SDP traži da se Kristijan Bitunjac odmah smijeni s mjesta predsjednika izbornog povjerenstva za predstojeće izbore za Europski parlament.
-
Rok za dovršetak radova na "Mihalićevoj kući" je 11 mjeseci, a za preostale dvije zgrade 17 mjeseci.
Reci što misliš!