AKTUALNO

Saborčani obilježavaju veliko stradavanje u Domovinskom ratu - Luka Hodak smatra da uz Vukovar i Škabrnju i Saborsko mora biti uklopljeno u novi blagdan

Saborčani obilježavaju veliko stradavanje u Domovinskom ratu - Luka
Hodak smatra da uz Vukovar i Škabrnju i Saborsko mora biti
uklopljeno u novi blagdan

Saborsko 17. studenog obilježava tužnu obljetnicu, 28 godina od sloma obrane i velikog stradavanja hrvatskih vojnika i civila. Kako je za KAportal želio reagirati Luka Hodak, bivši načelnik i šaman, ali i predsjednik kriznog stožera obrane te organizator Ratne postrojbe Saborsko i bojnik HV-a, potaknut je raspravom o Prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kao i uoči obilježavanja Dana pada Saborskog.

- Vezano za određivanje blagdana 18. studenoga kao Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, imam potrebu dodati da uz Vukovar i Škabrnju jednakopravno stoji i Saborsko, mjesto koje je uz Vukovar, podnijelo najveću žrtvu u Domovinskom ratu, piše Hodak.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Koji su razlozi za to opisao je u priopćenju, a širi tijek događanja od obrane i pada Saborskog šire je opisao u knjizi koju je objavio 2015. godine ("Put bez povratka- duhovna potraga jednog ratnika").

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Saborsko je, uz Vukovar, jedino mjesto u Hrvatskoj koje je bilo  u potpunom okruženju od Balvan revolucije, odnosno od  04. kolovoza 1991. do konačnog sloma  17. studenog iste godine. Mještani su se isključivo vlastitim snagama i nadljudskim naporima organizirali u obrani mjesta od četničke i JNA agresije.

Zadnji dan obrane 13.11.1991. godine agresor je silovitim kombiniranim napadom iz zraka i s kopna upao u Saborsko i pritom iskasapio više od pedeset civila koji su se nalazili u svojim kućama. Do tada su okolna mjesta iz Plitvičkog kraja padala (Rakovica, Sertić Poljana, Poljanak, Vuković Lisina, Matovinska Lisina i Skrada) i većina je lokalnog stanovništva iz tih mjesta izbjegla u Saborsko. Tim je neprilikama u tim mjestima izginulo više od pedesetak civila, a neki su i živi zapaljeni.

Svi su javni i obiteljski objekti u Saborskom bili spaljeni, kao i staro groblje i obje crkve. Poginulo je dvadesetak branitelja, a ranjenih je bilo više od šezdeset. Organizirali smo izvlačenje preostalih civila (oko tisuću) preko Bosne, od kojih su neki završili i u logorima. Oko stotinjak preživjelih boraca probijalo se nekoliko dana preko vrleti Kapele. Probojem iz obruča izašli  smo 18. studenog 1991. godine. U spomenutom proboju imali smo više desetina ranjenih koje smo uspjeli izvući, kao i desetine zarobljenika koje smo zarobili.

Ukupno je stradalo, po dosadašnjim saznanjima, oko stotinjak civila i branitelja. Ovim aktivnostima Saborčana izravno je spriječen udar velikosrpske agresije na Karlovac, Ogulin i Rijeku, koji su u tom periodu ozbiljno uspjeli pripremiti obranu, piše Hodak.

KAportal.hr

 

Izdvojeno


Reci što misliš!