KOLUMNE / SIGNALI NAD GRADOM

SIGNALI NAD GRADOM Hoće li 2020. Karlovac slaviti sto godina rođenja Josipa Boljkovca kao što je Zagreb slavio stoti rođendan gradonačelnika Holjevca?

SIGNALI NAD GRADOM Hoće li 2020. Karlovac slaviti sto godina
rođenja Josipa Boljkovca kao što je Zagreb slavio stoti rođendan
gradonačelnika Holjevca?

Prošli tjedan Zagreb je svečano u Skupštini grada obilježio stotu godišnjicu rođenja Većeslava Holjevca, gradonačelnika Zagreba između 1952. i 1962. godine, čovjeka koji je zamislio i izgradio novi grad preko Save i učinio od njega metropolu. To iznimno životno djelo najbolje je svojevremeno opisao akademik Ivo Frangeš riječima „ono što je Šenoa naslutio kroz daleku viziju, Holjevac je ostvario, ono što je Krleža spominjao kao trnjansko blato i močvaru, Holjevac je pretvorio u gradsko središte.“ Čak je i u Karlovcu gdje je Holjevac rođen, proveo djetinjstvo i revolucionarnu mladost i otkud se odmetnuo u kordunske šume 1941. ratujući protiv Nijemaca i domaćih izdajica ustaša, u Gradskom muzeju održano predavanje o Veci Holjevcu prije par mjeseci povodom stotog rođendana. Kažemo čak, jer su se gradski vlastodršci kojima bi Holjevčeva ambicioznost, determiniranost, volja i strast u služenju napretku jednog grada trebala biti inspiracija i uzor, držali po strani, tako da je nekakvu svečanu „akademiju“ u čast Vece Holjevca prošli tjedan u Magistratu bilo previše za očekivati.

Nitko ih nije pitao zašto je tome tako, nema tko, politička oporba je u hibernaciji, intelektualci okreću glavu i gledaju svoja posla, novinarska kritika je kržljava…Koga briga za Holjevca. I da ih je netko pitao zašto je tome tako, zašto se ne dičimo važnim Karlovčaninom, našli bi neku prigodnu floskulu. Recimo, „pa odali smo mu počast davno imenujući nastavak auto-puta po njemu, dapače podigli smo mu bistu u osjetljivo vrijeme, kad su partizani od junaka postali proklete komunjare i zločinci“.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Ali, za manje od tri godine netko bi ipak mogao postavljati pitanja što ćemo sa stotom godišnjicom rođenja čovjeka koji je za Karlovac svojevremeno značio ono što je Holjevac značio za Zagreb. O Josipu Boljkovcu je riječ sa životni putom frapantno sličnom onom Vece Holjevca. I on se kao mlad zarazio komunističkim idejama, i on je mlad otišao u partizane. I on je desetljeća nakon Holjevca u Zagrebu, jednako hrabrim idejama, voljom i lokalpatriotizmom gradio novi grad, samo u njegovom slučaju ne preko Save, nego preko pruge Karlovac-Rijeka. Karlovac je zahvaljujući njegovoj viziji, 60-ih godina prošlog stoljeća izrastao u važni, moderni, industrijski jaki, propulzivni grad. Holjevac je u nemilost komunističkih vlasti pao poslije podrške »Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika«, aktu otpora srpskoj hegemoniji koji je protumačen kao buđenje hrvatskog nacionalizma. Boljkovac je par godina kasnije stradao iz sličnih razloga zbog aktivnog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću i podršci Savki i Tripalu. Holjevca je isključivanje iz komunističke nomenklature otjeralo u grob, Boljkovac je u političkoj izolaciji svoje Vukove Gorice dočekao demokraciju i zajedno s Tuđmanom igrao važnu ulogu u stvaranju Republike Hrvatske. No, obojica su imala kontroverzne uloge u 2. svjetskom ratu. Čim je proglašena NDH, Holjevac je s drugovima izvodio terorističke akcije, prekidao dovod struje iz Ozlja i dizao u zrak prugu Zagreb-Rijeka u Mrzlom Polju. U jednoj ludo hrabroj akciji spašavanja ilegalca Marijana Čavića iz grada nakrcanog tisućama neprijateljskih vojnika, u bolnici na Dubovcu, grupa od 20-ak partizana predvođena Holjevcem likvidirala je dvoje ljudi u bolnici na Dubovcu. Do 90-e službena verzija je ukazivala na to da je bila riječ o ustaškim stražarima. U novokomponiranoj verziji povijesti tvrdi se da je član grupe Grga Milašinčić ubio ranjene vojnike na liječenju i zato i danas isklesana ploča u spomen na taj jedinstveni događaj u okupiranoj Europi stoji u skladištu kod klesara Stankovića, a ne na dubovačkoj bolnici. „Nova“ povijest sugerira da Holjevac kao partizanski politički komesar na ratnom Kordunu nije pokazivao puno milosti za neprijatelje, u prošlom desetljeću „prišiveno“ mu je bez provjerljivih dokaza i da je na kraju rata sudjelovao u egzekucijama na Križnom putu. Donedavno živog Josipa Boljkovca Karamarkova policija je hapsila sa specijalcima u desantu na njegovu kuću i sudila za navodne zločine na kraju 2. svjetskog rata. Sumnje su u slučaju obojice ostale, ali nedokazane, sud je u slučaju Boljkovca i službeno odbacio optužbe. Ako je Holjevac sa stajališta današnje konzervativne revolucije u Hrvata i desničarske nakaradne logike da su pravi fašisti 2. svjetskog rata i neprijatelji naroda zapravo partizani, imao kontroverznu epizodu na strani ratnih pobjednika, današnji Zagreb se time ne opterećuje. Slavi Holjevčeve objektivne, dokazive, oku vidljive i srcu drage uspjehe u ostvarivanju vizije Zagreba kao velegrada.

Analogno, dovoljno je zakoračiti preko pruge i pogledati na Novi centar, ući u sportsku dvoranu, drugu namjensku u Jugoslaviji poslije ljubljanskog Tivolija, sjetiti se hotela „Korana“, mnoštva proizvodnih pogona koji su u Boljkovčevo doba nicali kao gljive poslije kiše... Naposljetku, i Nacionalno svetište sv. Josipa na Dubovcu izgrađeno je uz blagoslov komunističkog velmože Josipa. Baš kao i u slučaju Holjevca za Zagreb, Boljkovčeve zasluge za Karlovac dale bi se dugo nabrajati. Ostaje vidjeti: hoće li sve te zasluge neupitno najambicioznijeg i najuspješnijeg karlovačkog gradonačelnika u posljednjih sto godina 2020. kad se navri sto godina od njegovog rođenja biti honorirane kao Holjevčeve u Zagrebu, onako decentno sa službenom počasti? Hoće li možda nekome na vlasti na pamet pasti da ime neke uličice ili prilaza u Novom centru nazove po Boljkovcu? Ili ćemo pod pritiskom desničarskih bukača, zastupnika „alternativnih“ činjenica i pobornika povijesnog revizionizma Boljkovcu prebrisati veliki doprinos razvoju Karlovca i na osnovu sudjelovanja u borbi protiv zla u 2. svjetskom ratu umjesto karlovačkim zaslužnikom par exellence, proglasiti ga karlovačkim zločincem par exellence?

Izdvojeno


Reci što misliš!