KAportal Žalosna slika na najvišem mrežničkom slapu Šušnjaru - zbog "par kilovata" uništen prirodni biser | Karlovački informativni web portal

Žalosna slika na najvišem mrežničkom slapu Šušnjaru – zbog “par kilovata” uništen prirodni biser

13147573_10153662816618063_7474035426486878590_oRješenja su možda tu i možda je zakonski sve čisto, ali pogled na najviši mrežnički slap Šušnjar ovih dana pruža žalosnu sliku. Izgradnja mHE Dabrova dolina u Tržiću Tounjskom, i to na poziv same Općine Tounj, mogla bi nepovratno uništiti još jedan prekrasan komadić prirode u Karlovačkoj županiji. Tim više što u vrijeme početka ovog projekta, 2013. godine, nije bila nužna izrada procjena utjecaja na okoliš, koja je danas zakonski obvezna.

No, iako je građevinska dozvola dobijena tek 2015. godine, rješenje od dvije godine ranije prema kojem je mHE prihvatljiva za ekološku mrežu nije trebalo nadopunjavati.

U ekološkoj udruzi Eko Pan napominju kako je prema županijskom prostornom planu moguća gradnja na lokacijama starih mlinica, ali i bez zadiranja u krunu slapa i vodni režim. U teoriji je proces obnove starih mlinica posve u redu, no i kod realizacije ovako malih hidroelektrana neizbježno je zadiranje u okoliš. Posebno je problematična činjenica da se mora zadirati u sedru zbog kanala koji vodi prema mlinici, pristupnog puta, strojarnice…

Da stvar bude gora, u planu je izgradnja još jedne mHE s druge strane slapa, što postavlja pitanje je li uopće moguće sačuvati slap Šušnjar u njegovom izvornom obliku, iako će za drugu mHE biti izrađena procjena utjecaja na okoliš.

U Eko Panu kažu da je to u teoriji bilo moguće, ali uz strogi nadzor, kojeg ovdje u startu nije bilo.

  • – Kada se sve zbroji i oduzme, mišljenja sam da su obje mHE zapravo neprihvatljive jer je korist premala u odnosu na netaknutu rijeku, najveći i jedan od najljepših mrežničkih slapova, te sedru i ostalu zaštićenu vegetaciju na tom području, ističe Denis Frančišković iz Eko Pana.

    Najviši slap na Mrežnici

    Šušnjar je najviši slap na Mrežnici visine oko 13 metara. Slap je između dvije kaskade u samom zavoju rijeke okružio maleno, ali duboko jezerce. Sa svake strane slapa, potpuno uklopljeni u prirodni ambijent, nalazi se po jedan mlin. Tragovi sedrene stijene na desnoj obali koja se uzdiže 4-5 metara uvis, a podno koje se nalazi spilja, ukazuju na mogućnost da je u geološkoj prošlosti ovaj slap bio i viši, a vjerojatno je da je i donja kaskada nastala rušenjem ovog gornjeg dijela.

    A, dvije fotografije koje slijede, u stilu “prije” i “poslije”, najbolje govore o još jednom tužnom čovjekovom nasrtaju na prirodu.

    KAportal.hr

    13131307_10153662816683063_733887126069418614_o 13217269_10153662816573063_6946110796776722556_o

     

     

  • 39 komentara

    1. pa sve živo će nam ..ebat,čemu u opće te mini elektrančice.pa to je svjesno uništavanje rijeka a doći će i kad voda ne bude za piće.imamo solarne ploče,kaj su smanjili subvencije ljudima.ovo je bolje,sve uništit.ali,htjeli smo europu

    2. ONAJ KOJI OBEĆA KOSIRKI sve rijeke za potopiti nije obećao da će ih ostaviti bez vode.

    3. mamu im jebem kapitalističku, stoka sitnog zuba

    4. Bravo Kaportal!
      Objavite vijest, puknete par dobro usklađenih fotografija. Informacije dobijete od jedne osobe i to je to. Pustite komentatore da istresaju žuč i to je novinarstvo. Barem probajte kontaktirati nekoga u stručnim službama i probajte čuti i neke druge činjenice. Vaš informator strogo pazi gdje i kada će se javljati, da ne bi slučajno ugazio u neku puno goru temu iza koje stoje jači i opasniji igrači.
      Žalosno.

      • Molim lijepo prosvijetli nas obične smrtnike

        • Bez sarkazma obični smrtniče.
          Slap je visok nešto manje od 8 m. Vertikalna stijena na lijevoj obali je vapnenačka i nema veze sa samom sedrom. Zbog zarušavanja nekadašnjeg mlinskog kanala i “bježanja vode” sa strane je prijetila ozbiljna ugroza od propadanja najviše središnje sedrene barijere.
          U navedenom slučaju je čovjek već jednom davno djelovao u prirodi i napravio „štetu“. Sada kada se to što je čovjek nekad davno napravio oštetilo prijeti veća opasnost prirodi i bolje je da čovjek ponovno djeluje nego da ignorira promjene koje bi se mogle rapidno i nezaustavljivo pogoršati.
          Obala na tom potezu kao i na brdu iznad je u privatnom vlasništvu i samog slapa je moguće bez da se ulazi na privatno vlasništvo moguće doći isključivo vodenim putem uz napomenu da prenošenjem čamaca obalom pored slapa ponovno ulazite u prekršaj jer ulazite u privatni posjed.
          I za kraj, da li je struja koju trenutno koristite dok ste na računalu domaća ili je iz uvoza? Da li je proizvedena iz obnovljivih izvora energije ili iz ugljena ili nafte.
          Da li Hrvatska ima nekih obveza prema EU u smislu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora?

          • Samo za tvoj info….pravo vlasništva nije bezgranično i svakome prema Ustavu mora biti moguće i dostupno, pristup korištenje javnog dobra…i to ne samo preko vode. To što je nečije privatno vlasništvo do vode ne znači da on može ograničiti pristup u obalnom dijelu koji ovosi od situacije do situacije cca 3-6m.

            Znači je mogu i svi građani imaju pravu komotno bilo gdje doći i leć na obalu uz vodu….bez obzira jel u privatnom vlasništvu….jer je u tom slučaju njegovo vlasništvo ograničeno.

            • 3-6 m je koridor kojim, teoretski mora biti osiguran prolazak osobama i ljudima u svrhu održavanja obala, a ne rekreativcu sa ručnikom. I ne, ne možeš staviti ručnik na moju livadu uz vodu i sunčati se, ako ti ja, kao vlasnik, to ne dopuštam, ker to je moja livada i ona ide do rijeke koja je državna i dostupna svima za rekreaciju.

            • Nažalost ali pojima nemaš o čemu pričaš. Pitaj bilo kojeg odvjetnika ili pravnika pa češ vidjeti da si u krivu. Svaki građanin ima pravo na to i ti kao vlasnik ne možeš to nikome zabraniti. Pogledaj si koja su moguća ograničenja prava vlasništva. To je tvoja livada ali je u ovom slučaju tvoje vlasništvo ograničeno.

            • U tome i je problem što svi vlasnici parcela koje idu do vode misle da to mogu….a onda kada ih se prijavi čude se kak ipak to ne smiju.

          • uh, dok ovo čujem “struja dok ste na računalu (na kojem pišete)”, pouzdan znak ili neupućene ili zlonamjerne osobe 😀

            • Obzirom na tvoje pouzdane znakove koji prozivaju na osobnoj razini, odbijam dalje objašnjavati prednosti vlastite proizvodnje od uvoza.

            • Nabrijani, očito si jako zainteresiran za ostvarenje ovog projekta, vidi se da si odgovorio dosta postova. Spominješ i ovdje prilično nerelevantne stvari uvoz/izvoz struje, onda tu foru “je znaš otkud struja na tvojem kompjuteru dok pišeš”, to su tipične floskule koje energetičarski lobi koristi u svojoj taktici (i još masu toga), dok uopće ne spominje štete. Tako se radilo na HE Lešće, a rezultati su poznati. Činejnica da će za jako malo struje biti ugrožen ne samo ovaj slap nego kompletna slika Mržnice kao očuvane rijeke. Jedan takav objekt će sniziti rejting cijele rijeke.
              I pitanje, ima li ljeti dovoljno vode i za te mini HE i za ostatak slapa?

          • često privatan posjed zalazi u rijeku jer su rijeke dinamične i “žive” i jer nitko ne može zagarantirati da će 100 godina od danas rijeka imati isti tok… tako da tu nije priča nimalo jednostavna i nadležna tijela/investitori imaju dosta problema zbog glupih ljudskih zakona koji se ne prilagođavaju dinamici stvarnog stanja.

    5. da li je slap unitsten treba pricekati kraj projekta. inace slap je unisten vec kod gradnje mlinova pred 70 godina.

      • Slap će ostati isti, ali će sad ići nešto više vode preko njega nego prije izgradnje ove mHE zato što je zbog urušavanja starog mlinskog kanala puno vode bježalo uz lijevu obalu i čak prijetilo plavljenjem i urušavanjem ove donje kuće koja ima također malu turbinu agregat.

        • evo da ne ponavljam pročitaj neke od komentara ispod teksta vezano za ograđivanje parcela do vode i pristup njima….također preporučam pročitati neke od presuda Vrhovnog suda RH o tim stvarima ili jednostavno upiši u tražilicu pravni status voda/vodnog dobra i sl. http://kaportal.rtl.hr/mreznica-smece-problem

          • Pa da pogledamo kratko što to piše u Zakonu o vodama.
            Članak 8.
            Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:
            1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,
            2. uređeno inundacijsko područje,
            3. neuređeno inundacijsko područje, (ovo bi trebao biti naš slučaj)
            Itd. do
            Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
            Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
            Namjena vodnog dobra
            Članak 9.
            Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
            1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
            2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja,
            3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova građevina za unutarnju plovidbu,
            4. provedbu obrane od poplava,
            5. korištenje i zaštitu izvorišta voda iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
            Članak 10.
            Ministarstvo rješenjem utvrđuje pripadnost zemljišta iz članka 8. ovoga Zakona vodnom dobru, uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda.
            U slučaju dvojbe ili spora je li neka zemljišna čestica vodnoga dobra po sili Zakona postala javno vodno dobro na temelju članka 11. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, Ministarstvo o tome donosi utvrđujuće rješenje.
            Rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka sadrži oznaku nekretnine prema podacima iz zemljišne knjige i nalog sudu za njegovu provedbu.
            Rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom državnom odvjetništvu.
            Žalba protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
            Izvršenje rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provodi nadležni zemljišnoknjižni sud.
            Upis javnog vodnog dobra u zemljišnu knjigu
            Članak 13.
            Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:
            – u posjedovnicu (List »A«), uz podatke koji se inače upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznaka vrste javnog vodnog dobra iz članka 8. Zakona,
            – u vlastovnicu (List »B«) upisuje se oznaka: »javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske« i oznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.
            – u teretovnicu (List »C«) upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine založnim pravom, uz oznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova, a brišu se sva prava zaloga, prvokupa, najma, nazadkupa i zakupa, te ona ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik opterećenoga dobra.
            Hrvatske vode izdat će posebnu potvrdu kojom će odrediti naziv i vrstu vodnog dobra.
            Na temelju potvrde iz stavka 2. ovoga članka provest će se upis naziva i vrste vodnog dobra u zemljišnoj knjizi i u katastru.
            Na upis naznake i vrste vodnog dobra u zemljišnoj knjizi i katastru neće se primjenjivati propisi o katastru koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

            Kratkom provjerom u katastru i zemljišnim knjigama vidljivo je da ne postoji upis u posjedovnicu ni u vlastovnicu prema članku 13 za čestice na toj lokaciji koje su u privatnom vlasništvu.
            Malo sam listao i po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nisam pravnik, ali koliko sam shvatio, nitko ti ne može umanjiti ili oduzeti pravo na tvoje vlasništvo ili njegov dio bez pravične naknade.
            I još malo Zakona o vodama.
            Članak 18.
            Fizičke i pravne osobe, vlasnici zemljišnih čestica, koje pripadaju vodnom dobru, dužni su dopustiti njihovo privremeno korištenje za namjene iz članka 9. ovoga Zakona u cilju održavanja i poboljšanja vodnog režima.
            Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se i na dijelove vodnog dobra na kojima se nalaze ceste i željeznička infrastruktura, luke i lučka područja, zrakoplovna infrastruktura i dr. neovisno o pravu vlasništva na zemljišnim česticama koje čine dijelove tog vodnog dobra.
            Zemljišne čestice iz stavka 1. ovoga članka uknjižit će se u zemljišnoj knjizi s naznakom u listu »A« kao vodno dobro, a u listu »C« uknjižit će se teret prava prvokupa Republike Hrvatske.

            Stvarno više nemam, bez uvrede, vremena za daljnje obrazlaganje. Možda sam dijelom pomogao u objašnjenju priče pozivanjem na zakone, a ne na ranije komentare sa foruma u kojima netko spominje neke presude Vrhovnog suda koje dokazuju suprotno bez opisa o kojim se slučajevima radi.
            Ne želim reći da mi je drago da ne mogu po svojoj volji odabrati mjesto da stavim ručnik uz obalu rijeke gdje god želim i uživam, ali kada, s druge strane pogledam kako se neki ljudi ponašaju u tim situacijama (baš zgodno mjesto za oprat auto ili neću vozit smeće u autu kad ga mogu gurnuti pod ovaj grm), onda razumijem vlasnike parcela uz rijeke.

      • uspoređivati izgradnju tradicionalnih mlinova i sadašnjih modernih miniHE koje koriste netradicionalne građevinske materijale koji jako strše od okoliša, koje imaju i jače prilazne ceste i spajanje na mrežu i ostao ne vodi ničemu…

    6. Anarho iz fotki se vidi da je bio dosta veliki građevinski zahvat. Tko ima “dade” lokacijsku i građevinsku dozvolu, moš provjerit, molim.
      Nije trebala SUNO? Uglavnom koliko kužim iz kometara salp se mogao sanirati ako je bio oštećen a ne da ostane bez vode, ubrzo će propasti sedra i urušiti će se. Di je naša Darkica i NA tura Vita ili tako nekako. Pa ni valjda da čkomi jer se boji šefeka. Prestrašno. Mislim na slap.

      • @Jurica Taj zahvat je odobren, ako nisi dobro čitao, prije nego što je za taj tip zahvata uvedena zakonska obveza ocjena o potrebi PUO (procjene utjecaja na okoliš). još jedan primjer lošeg zakonodavstva (a takvih je masu, naše zakonodavstvo je minsko polje). Što se tiče Nature Vive, ona je stručno tijelo, JU, a ne nadležno tijelo, kao što su županijski upravni odjeli i ministarstvo, tako da nitko od njih nije mogao utjecati na sam proces, osim nadležnih tijela, jer nisu imali uporište u zakonu..

    7. Sačuvaj me Bože stručnih tijela dok nam “ginu” kraške ljepotice.
      Ovaj projekt je netko “provozao” kroz iglene uši i uspio. Šaptom pade i dio Mrežnice. Što je sad na redu, Lučica na Korani?

      • Mislim, čemu čuđenje? Ovaj slučaj je propust zakonodavstva, a ne stručnjaka. Pitaj bilo kojeg biologa što misli o tome u Hr. i svi će ti reći isto, ili barem 95%. Ovakvi projekti prolaze ispod radova jer ih “kroz iglene uši” provlače političari koje smo sami odabrali i interesne skupine/ihnvestitori koje branimo kao zlatnu kravu.. jer oni donose “poslove”. nismo kolektivno krivi za stanje u državi nego su uvijek krive najslabije karike, biolozi, zaštitari, aktivisti i sl.

    8. https://www.icpdr.org/main/activities-projects/hydropower

      Obratiti pozornost na Download
      MAP – Hydropower Plants in the Danube River Basin (2.64 MB)

    9. @Ventolin potpisujem. zakonodavstvo je šuplje. odluke su političke. struka je svezanih ruku. ohrabrujuća je činjenica da će priroda, pogotovo sedra, obnoviti svoje oskvrnute dijelove vremenom. ali to ne znači da zeleni ne mogu informirati javnost i dati značaj ovakvim prirodnim ljepotama. tim više što su zakoni loši i ne sprječavaju investitora da si odabere lokaciju i ishodi svu potrebnu dokumentaciju. ono što plaši je izgradnja druge hidroelektrane na drugoj obali nasuprot ove što bi zasigurno stvorilo suhi slap u sredini.

    10. Standardni obrazac postupanja. Prvo se na rtl portalu objavi poluinformacija začinjena sočnim naslovom tipa „uništen slap na Mrežnici“ tako da prvo pomisliš kako slapa više nema. Onda vidiš na E-Panovim slikama da se radi o privremenom preusmjeravanju vode kako bi se zaštitilo gradilište, da voda ne odnosi materijal sa gradilišta zbog zaštite Mrežnice tijekom gradnje. I što će se ukloniti kada gradnja završi. Naravno, naricaljka se nastavlja kako se eto taj slap neće moći sačuvati u izvornom obliku. Pri tome se kao slučajno zaboravi da taj slap, kao i svi drugi na kojima su izgrađene mlinice, odavno nije u izvornom obliku i da su već prvi mlinari znatno izmijenili njegov izvorni oblik i tokove voda i popravljali i obnavljali brane iza svake velike vode kako bi zadržali što povoljniji vodni režim za svoje mlinice.
      I onda dođu komentari tipa „eto, sad će i Lučica“, „snižava se rejting Mrežnice“. Sa kojom dioptrijom se to vidi, da mi je znat. Ne znam kako npr. hidrocentrala snižava rejting na Krki, usred nacionalnog parka? I na kraju se raspravlja o stvarima koje sa investicijom nemaju veze. Nekontrolirano bacanje smeća i kontrolirana investicija u proizvodnju struje?
      Očigledno da je za Eko Pan svaka promjena u prostoru unaprijed proglašena kao loša. Barem ona u kojoj oni sebe nisu našli.
      Ljudi moji, je li to moguće? Mislim, promjena bilo koje vrste. Uzimajući u obzir ovakav stav „zainteresirane javnosti“ i „zainteresirane struke“.

      • Evo našeg sveznadara. Majstore glavno da si ti sebe našao u svemu ovome kad si obilazio s ekipom naše rijeke i nudio ih ko svoju prćiju.

        Sad pogledaj ovaj filmić pa se javi opet s pametnim komentarom https://www.youtube.com/watch?v=7cKFdsS7lVw

        • Jako dobar film Pajdo. Pokazuje ekstreman primjer kako ne raditi. 20 HE, najveći dio snage oko 8 MW, 3 komada snage 45 MW i samo jedna mHE snage 3 MW, uz preko 100 km kanalizirane rijeke. Samo što taj film u ovom slučaju na Mrežnici dokazuje što? Kako je to ekstremno kanaliziranje i energetsko iskorištavanje rijeke povezano sa izgradnjom mHE na Mrežnici, sa instaliranim protokom od oko 4 m/s. Nikako, jer jednostavno radi se o neusporedivim stvarima.
          Upravo na to želim i ukazati, a to što neki ne žele čuti i drugačije razmišljanje i zbog toga im idem na živce, to je njihova stvar. Dodatno bi trebalo pročitati i knjiga Hein Anton van der Heijdena – Social Movements, Public Spheres and the European Politics of the environment – Green power Europe. Jednostavno, ne mogu se aktivnosti udruga svesti samo na viku „ne to, ne to“.
          I ne vidim kako sam ja to sebe našao u ovome, niti jednu lokaciju nisam nudio, a u dosadašnjem radu sam imao najviše upita od lokalnog stanovništva – vlasnika starih mlinica.

      • Ni “Dobra” nije ništa loše učinila rijeci?
        Investicijski-nestalo brdo love…
        Ekološki…sve već napisano brdo puta.

      • Da, HE Miljacka jako snizuje rejting Krke.
        Aai sve ostalo su priče kao što je bilo i za onu jadnu HE Lešće koja je nepovratno uništila Dobru. Ali znat će se jako dobro tko je odgovoran za sve to, povijest će mu suditi…

    11. banija parlamentarna monarhija

      Prema nabrijanom i mmaradinu, čini se nekako da je ova mini hidroelektrana u stvari spasila Mrežnicu. Slap će ostati, ali će pored njega biti izgrađena MHe. I ne, nije isto imati tradicionalni mlin i Mhe na ovom predivnom slapu. Ako je mmaradinu to isto, onda zbilja pod znak pitanja treba staviti njegove stručne reference. I za razliku od Panovaca kojima smeta svaka promjena u prostoru, on na svaku promjenu svršava od radosti. Pogotovo kad je u pozadini kapital.

    12. Inače, koliko nam je pojeftinila struja nakon tih izgrađenih hidrocentrala?
      Malih, velikih, mikro ili kako god već…
      Nekak meni računi sve veći stižu…

    13. banija potpisujem. Hebote al opra novinare i komentarore. OK radi po naputku Župana koji obeća gospođi Kosor potopiti sve rijeke ali ovako bahato. Da nebi PANovaca progurao bi ON 16 mini, 5 midi i 2 maxsi hidroelektrane. A je se naputovo širom EU i nudio naše rijeke još ima po portalima zapisa o putovanjima i njegovim izjavama. Lešće je njegovo čedo, pustio SUNO staru tridesetak godina u promet.
      Dodao bih gdje nestaše čini mi se Austrijski investitotri koji htjedoše izgraditi u našoj županiji tvornicu panela za proizvodnju struje na sučevu energiju navodno bi bili zaposlili petstotinjak radnika. Koliko čujem zbrisali u Varaždin. Taman toliko mladih otišlo u zadnjih par mjeseci trbuhom za kruhom. Nema veze Vaše jasle su sigurne i pune zahvaljujući poreznim obveznicima. Dotekne pokoja kunica za kolzalting pa vanjskog suradnika razno raznih studija pa dnevnica pa klopice u Pivnici Medvedgrad. Šteta što više nema na ručkovima direktora KODOSa a jeste ga šutnuli, u penzu. Što je, nije davo ušur. A tek Sisačko Moslavačka i Ličko Senjska županija Vi njma Topusko i Plitvička Jezera a ono nama smeće.

    Odgovori