Što će donijeti Intervencijski plan za Slunj, Cetingrad, Plaški, Rakovicu, Saborsko, Vojnić i Krnjak, a onda i koliko će novca za projekte stići iz EU u novoj financijskoj perspektivi, od 2021. do 2027. godine, sada se može samo nagađati, no sigurno je da ovi dijelovi Karlovačke županije vape za pomoći jer su i ekonomski i demografski daleko ispod državnog prosjeka, čak i onih dijelova zemlje za koje se često misli da je u njima situacija najteža.

Pokazala je to analiza koju je Karlovačka županija napravila ne bi li državu upozorila da od priče nema nikakvih rezultata, a sasvim nenadano pri tom je pomogla situacija sa sve češćim prolascima migranata tim područjem jer je i na njega stavila fokus.

Sadržaj se nastavlja...

- Ono što je država radila za Knin, Dubrovnik, Vukovar, nikada nije majčinskom rukom pogladila i taj kraj nakon Domovinskog rata, a zaista je devastiran, pokazale su to i brojke. Napravili smo analizu kroz kriterije vezane za demografiju, gustoću stanovništva, starosnu dob, odlazak stanovnika, mortalitet i natalitet, te ekonomske, o visini plaće i udio nezaposlenosti. Po svemu tome, na žalost, ovaj kraj je daleko, daleko ispod prosjeka RH, ali i ispod prosjeka Slavonije, Baranje, Srijema za koje pričamo da je egzodus i da je tamo teško, gotovo po dva, tri puta. Jedan podatak: mi smo ispod 10 stanovnika po kilometru kvadratnom na tom području, a kada nema ljudi, nema tko braniti taj kraj, niti živjeti u tom kraju. S tim brojkama smo došli pred državnu razinu i pokazali da je teško i u Vukovaru, i u Slavoniji, ali je još teže u Slunju, Cetingradu, Rakovici, Plaškom, Saborskom i u Vojniću, izjavila je dožupanica Martina Furdek Hajdin, govoreći o Slovinjskoj deklaraciji.

 

Jedan je to od županijskih projekata strateškog značaja, za njega se priprema opsežna dokumentacija, što bi trebalo rezultirati znatnim ulaganjem u to područje koje je u Domovinskom ratu pretrpilo i velike žrtve i velike štete. Tome bi trebao pomoći i Intervencijski plan, o čijoj izradi je Vlada odlučila na sjednici u Karlovcu prije godinu dana, mehanizam kakvim je do sad povučen EU novac za revitalizaciju nekoliko  gradova: Knin, Beli Manastir, Vukovar.

- Nismo zadovoljni dinamikom, očekivali smo da će to biti odmah, ali nije. Tek nas čeka 2021. ali radimo na terenu s tim općinama i  Slunjem. Dobro je što se dogodilo zajedništvo svih tih, višenacionalnih općina i zajedno se bore za opstanak. Ne kritiziramo samo, ponudili smo što se može napraviti da se ta slika promijeni. Ne mislimo da će to biti preko noći, ali država, EU novac, te sredine, moramo svi zajedno napraviti veliki napor da se spasi taj dio naše domovine, onaj gdje je najtanja; 44 km su od granice s BiH do one sa Slovenijom. Na tom području je ni 30.000 stanovnika, to je ono što smo smatrali dijelom nacionalne sigurnosti i problemom ne samo Karlovačke županije, nego cijele naše domovine, da je to tiha opasnost koja nije rat 91.-95., ali je vrsta izumiranja, ispričala je Furdek Hajdin.

Dodala je kako je težište na projektima koji će vraćati život u te krajeve, ne na asfaltiranju cesta ako ih se nema za koga asfaltirati, nego poticanju radnih mjesta i to rade u Županiji, ali očekivanja su velika i od države: da vojnici s Vojnog poligona žive s obiteljima u Slunju, u Cetingradu bude stacionar za graničnu policiju, upravljanje, a ne događanje turizma... sve ono što bi zadržalo i vratilo ljude koji će osnovati i obitelji kako bi taj kraj opstao.

- Primilo se je, ali još ne rađa one plodove koje bismo mi, možda nestrpljivo i očajno, htjeli da se dogode, naglasila je Furdek Hajdin.

Intervencijski plan, po riječima župana Damira Jelića, je "pola puta": vezan je uz onu infrastrukturu koja bi trebala utjecati na život.

- Jasni smo: odora, drvna masa, turizam. Po pitanju odore - nula bodova, po pitanju drvne mase - nula bodova, po pitanju turizma - samo ono što je privatna inicijativa - nula bodova. Strpljivi smo. Neka ide Intervencijski plan, bitan je, a ova tri elementa su, očito, 2. faza. Mijenjati svijest o tom prostoru je najteže. Tu smo pomake napravili, a ovi plodovi će se vidjeti kroz 2021., '22, '23., ali neće biti još u drugom dijelu koji nam je vrlo značajan. Razgovarao sam s načelnikom Stožera koji je rekao da hrvatski časnici nisu toliko financijski imućni da bi im žene mogle biti domaćice; taj pristup je potpuno realističan. Međutim, rekao sam mu: "Načelniče, bacite nam rukavicu!" Recite nam: "Ove dvije obitelji selimo u Slunj, radit će na Poligonu, ali njihove supruge nemaju posao". Dovedite nas u neugodnu poziciju! Premda to nije naše, ali više ne biramo što jest, a što nije naše. Ljudskosti ima, samo je pitanje je li potaknuta. Ovo je pola puta, strpljivi smo i to će sigurno tražiti kontinuitet. Mogu odmah reći: ako dođe do diskontinuiteta Vlade RH, mi ćemo se vratiti nazad, to je tako u društvima koja nisu "odsjela" i ne prepoznaju što je nacionalni interes, bez obzira na neke političke pozicije. Nadamo se da do tog oblika diskontinuiteta neće doći, uporni smo, strpljivi i neki pomaci se već vide, zaključio je Jelić.

KAportal.hr