U podužem priopćenju podsjetili su na kronologiju zbivanja
– Poštujemo sudske odluke iako se s njima ne slažemo, a od
građanskog nadzora nad postupcima institucija ne odustajemo,
poručili su, pozvavši Grad da objavi dozvolu, iz Građanske
inicijative Spasimo Koranu, reagiravši na našu jučerašnju
informaciju o izdavanju građevinske dozvole za zid kraj
Korane.
U podužem priopćenju navode:
– Prije komentara bismo predočili kratku kronologiju:
Hotel “Korana” (nova) izgrađen je 1964. godine, a 1979. godine je
rekonstruiran po projektu arhitektice Đurđice Lipovšćak. Do 1991.
godine, kada je devastiran i napušten, raspolagao je s 371
ležajem i popratnim prostorima i sadržajima.
U rujnu 2012. godine na javnoj dražbi Lana commerce je kupila
devastirani Hotel “Koranu”.
U siječnju 2013. objavljeno je u Lideru da je ulagač, s obvezom
gradnje hotela, “tajnovit” i “ne otkriva detalje” kao što su
iznos investicije, da poručuje javnosti da se “ne brine za novac”
i da će u novom objektu “biti i raznih iznenađenja”.
Prilikom rušenja zdanja 2013. godine ulagač, unatoč molbama
stručne i opće javnosti i gradonačelnika, bespotrebno uklanja
močvarni čempres i tisu, stabla koje su svi raniji projekti
hotela uključivali, posađena u 19. stoljeću koja mogu poživjeti i
tisuću godina.
U ožujku 2014. godine Društvo arhitekata, građevinara i geodeta
Karlovac upozorava da se umjesto provedbe
arhitektonsko-urbanističkog natječaja namjerava graditi replika
hotela. Te je godine srušen čitav objekt, osim nekadašnje
kafeterije.
U ožujku 2015. godine na krovu još neuređene kafeterije se ukazao
keramički francuski buldog.
U lipnju 2015. otvoren novi “hotel” – kafić okružen plastičnim
životinjama.
U svibnju 2019. godine objavljeno da je ulagač dobio suglasnost
Županije karlovačke za “protupoplavni” zid na lijevoj obali
Korane 195 metara dužine i dva i pol metra visine s metar i pol
visokom ogradom na vrhu. Oformljena je Građanska inicijativa
“Spasimo Koranu” koja se tome protivi, koju čine arhitekti,
građanski i ekološki aktivisti, organizacije civilnog društva s
područja arhitekture, zaštite okoliša i demokratske kulture.
U Karlovcu, Karlovačkoj županiji i Hrvatskoj vladajuća Hrvatska
demokratska zajednica se u lipnju 2019. izjašnjava protiv
izgradnje “protupoplavnog” zida na Korani jer “zakon ne dopušta
njegovu izgradnju” i “jer je bespotreban”. Hrvatska komora
arhitekata i poručuje da takvom zidu nije mjesto na Korani.
Podršku nastojanju Društva arhitekata, građevinara i geodeta
Karlovac, organizacije članice GI “Spasimo Koranu”, daje i Udruga
hrvatskih arhitekata. Ulagač tvrdi da mu je župan obećao
mijenjanje prostornog plana kako bi mogao graditi hotel bez
natječaja – vlasti to demantiraju.
U srpnju 2019. Gradu Karlovcu i Županiji karlovačkoj predana
peticija s 4.151 potpisnikom kojom se traži od vlasti da učine
sve kako bi se namjere ulagača spriječile. Predana i online
peticija – ukupno oko 5.000 potpisnika.
U kolovozu 2019. godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
poništilo rješenje Županije karlovačke po kojemu je izgradnja
zida prihvatljiva za područje ekološke mreže.
U listopadu Županija izdaje istovjetno rješenje poništenom. Pan –
Udruga za zaštitu okoliša i prirode, članica GI “Spasimo Koranu”,
se žali, ali Ministarstvo potvrđuje odluku Županije.
U siječnju 2020. Grad Karlovac ulagaču odbio izdati građevinsku
dozvolu. Ulagač se žalio, a u travnju Ministarstvo graditeljstva
i prostornoga uređenja potvrđuje odluku Grada “jer je glavni
projekt suprotan prostornom planu”.
Upravni sud u Rijeci po sucu Antunu Žagaru 21. listopada 2020.
godine poništava odluku Ministarstva graditeljstva i prostornoga
uređenja, čiji predstavnici nisu prisustvovali glavnoj raspravi,
i vraća predmet na ponovni postupak. Sudac je ustanovio da nije
potrebno provoditi arhitektonsko-urbanistički natječaj jer se zid
nalazi na privatnom zemljištu, da Zakon o vodama dozvoljava
privatne zaštitne barijere na privatnom zemljištu, a da su i Grad
Karlovac i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
pogrešno utvrdili da se radi o ogradi, odnosno potpornom zidu, a
ulagača je uputio da ishodi vodopravnu potvrdu Hrvatskih voda.
Protiv te presude žalba nije bila moguća.
U studenome 2020. godine Upravni sud u Rijeci, također po sucu
Antunu Žagaru, odbija tužbu Pana koja je podnesena u ime
građanske inicijative radi poništenja odluke Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja, koje je naslijedilo Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike, po kojemu je gradnja nasipa –
zaštitnog zida prihvatljiv za ekološku mrežu. Sud je u svojoj
kontradiktornoj presudi utvrdio da se radi o građevini za zaštitu
od štetnog djelovanja voda, ali unatoč tome nije smatrao da takav
zahvat spada u Prilog III, točka 2.2. Uredbe o procjeni utjecaja
zahvata na okoliš (NN br. 61/14 i 3/17, dalje: Uredba) kojom je
propisano da se za kanale, nasipe i druge građevine za obranu od
poplava i erozije obale provodi ocjena o potrebi procjene zahvata
na okoliš. Sud se priklonio obrazloženju javnopravnih tijela da
je riječ o građevini za obranu od poplava, a ne o
infrastrukturnom objektu kako stoji u Uredbi. Na taj način Sud je
zauzeo strogo formalističko shvaćanje oko samog zahvata,
propuštajući utvrditi njegova stvarna obilježja i funkciju. Osim
toga, Sud se u svojoj presudi uopće nije osvrnuo na druge žalbene
navode te je zbog svega navedenog podnesena žalba Visokom
upravnom sudu u Zagrebu.
Građanska inicijativa “Spasimo Koranu” poštuje sudske odluke,
iako se s njima ne slaže. Ujedno ne odustaje od građanskog
nadzora nad postupcima institucija jer nema povjerenja u dobre
namjere ulagača temeljem njegovih dosadašnjih postupaka razvidnih
iz kronologije i stvarnosti na terenu – niti nakon gotovo deset
godina otkako je kupio devastiranu zgradu tamo nema niti jednog
ležaja – samo ugostiteljski objekt i kič. S obzirom da je ulagač
donator vladajuće stranke u Karlovcu, Karlovačkoj županiji i
Republici Hrvatskoj, nadzor nad postupanjem vlasti i institucija
je razborit, a sumnje u dobre namjere gradske vlasti proizlaze iz
propusta Grada Karlovca da javnost samoinicijativno i pravodobno
izvijesti o odluci Upravnog suda u Rijeci iz listopada 2020. kao
i o izdavanju građevinske dozvole – o tome je javnost
obaviještena tek naporom medija. I dalje ne znamo što piše u toj
dozvoli, pa pozivamo Grad da je obznani.
Osim izgleda i funkcije onoga što je izgradio na Korani, o
ulagaču dovoljno govore i njegovi komentari izrečeni na KAportalu
26. travnja 2021. i to ne bismo posebno komentirali, poručili su
iz GI “Spasimo Koranu”.