- Ovaj hotel omogućit će kukcima da se tu smjeste i da doprinesu oprašivanju svega što cvijeta, jer kukci su ti koji omogućavaju biljkama da se u prirodi razmožavaju, rekao je Peris.
Zahvaljujući karlovačkoj udruzi “Pinklec” koja je zavičajno
društvo Međimuraca koji žive u Karlovcu, te financijskoj potpori
Zelenila u arboretumu Šumarske škole u Karlovcu postavljen je u
četvrtak prvi karlovački hotel za pčele.
To je, kažu nam u Pinklecu, nastamba koja popunjena s više vrsta
rupičastog materijala, oponaša prirodno stanište kukaca koji u
gradovima nemaju dovoljno mjesta za prezimljavanje i
razmnožavanje. Hotel za pčele napravljen je prema nacrtima Javne
ustanove Međimurska priroda, a realizirali su ga učenici i
mentori Šumarske škole, u njihovoj drvodjeljskoj
radionici.
– Kada pčela uđe u svoju rupicu, zatvori sobu pomoću blata i u
njoj prezimi”, rekao je glavni zaštitar Međimurske prirode
Velimir Bašek i ustvrdio da su oni postavljanjem 20-tak hotela
kroz nekoliko godina stekli dovoljno iskustva da sagrade
“savršeni” hotel u kojoj su sobe prihvatljive za reazličite vrste
i da su svi hoteli većinom zauzeti.
Karlovački Arboretum, koji se prostire na 16 hektara, ima i
farmaceutski vrt, a u njemu je od danas nastamba za divlje
oprsašivače, a on, kako je rekao ravnatelj Šumarske škole Daniel
Peris, nije samo “simbolika” potrebe za zaštitom kukaca.
– Ovaj hotel omogućit će kukcima da se tu smjeste i da doprinesu
oprašivanju svega što cvijeta, jer kukci su ti koji omogućavaju
biljkama da se u prirodi razmožavaju, rekao je Peris.
U ime karlovačke Javne ustanove Natura Viva Martina Petrak rekla
je da je ova nastamba “predivan primjer dobre prakse kojeg ćemo
nastojati slijediti” i to zato da bismo sačuvali dobre kukce u
našem eko sustavu, divlje pčele, bubamare, uholaže i druge, na
dobrobit cijelog ekosustava, pa i za dobrobit čovječanstva.
Projekt Prvi karlovački hotel za pčele danas je dobio podršku
Zavoda za zaštitu prirode, pročitana je poruka voditeljice
njihovog projekta Cro Buzz Klima Ane Ješovnik koja je ustvrdila
da o oprašivanju od strane životinja globalno ovisi oko 90 posto
biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva, a da su u našem
podneblju najvažniji oprašivači kukci, prvenstveno divlje pčele.
U Hrvatskoj je 725 različitih vrsta divljih pčela.