U ovom kratkom razdoblju, već se vide pozitivni pomaci kada su u pitanju gubici. Na mjesečnoj razini ispumpano je 73 000 kubika vode manje, ili jednostavnije, svake sekunde sačuvano je 30-ak litara vode.
Na priopćenje gradskog
vijećnika Nove ljevice Dimitrija Birača u kojem je pisao o
gubicima u vodoopskrbnom sustavu, te i za taj komunalni problem
okrivio HDZ-ovu vlasti reagirali su iz Vodovoda i kanalizacije.
Njihovo reagiranje prenosimo u cijelosti…
Vodovod i kanalizacija na godišnjoj razini ulaže maksimalno
koliko je moguće. Godišnje se prosječno ulaže 12- 15 milijuna
kuna u projekte obnove i izgradnje vodovodne i kanalizacijske
mreže. U 2021.g. kroz projekte je obnovljeno preko 7 km vodovodne
mreže.
Vodoopskrbni sustav grada i okolice prostire se na 300 km 2,
broji preko 700 km mreže različitih profila i starosti, 6
vodocrpilišta, 12 vodosprema i 16 precrpnih stanica. Održavanje
mreže provodi se kroz obnovu dotrajalih dijelova i popravke
kvarova. Puknuća su pak sastavni dio “života” svakog
sustava vodoopskrbe, što zbog starosti, što zbog tlakova.
Događaju se u vodomjernim oknima i na priključcima korisnika, na
magistralnim i sekundarnim vodoopskrbnim pravcima. Zato je
neophodno kontinuirano ulagati u sustav, što se i radi. Upravo će
projekt Aglomeracija Karlovac-Duga Resa u tom segmentu odigrati
značajnu ulogu jer će se izmijeniti preko 56 km cjevovoda.
Smanjenje gubitaka vode u sustavu jedan je od strateških
projekata Vodovoda i kanalizacije.
Program smanjenja gubitaka provodi se po smjernicama i kroz
sufinanciranje Hrvatskih voda, to je mjera koja obuhvaća sve
gradove u RH, odnosno isporučitelje vodnih usluga, a
temelji se na EU direktivi o vodi za ljudsku potrošnju,
Strategiji Vlade RH o upravljanju vodama. Dodatno, izrađeno je
Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe Grada Karlovca . Od 2019.g. ,
uloženo je preko 6 milijuna kn. U okviru tih investicija
provedeno je razdvajanje tlačnih od gravitacijskih cjevovoda- za
vodospremu Strmac i Švarča koje vodom opskrbljuju 90 % grada,
izvedena je rekonstrukcija cjevovoda Donja Švarča i Švarča-
Mostanje , ugrađeni mjerači protoka i tlaka temeljem
podjele grada na 21 zonu, ugrađeni regulatori tlaka,
zasuni, nove crpki na vodocrpilištima, provedena sanacija kvarova
po mjernim zonama. U listopadu 2021.g., o čemu smo izvijestili
javnost, provedeno je smanjenje tlaka sa 6 na 5 bara, te je
konačni cilj smanjenje tlaka na 4,5 bara. U kontekstu
smanjenja tlaka, puno se komuniciralo sa upraviteljima i
predstavnicima suvlasnika visokih zgrada ( nebodera)
jer je bilo neophodno da ugrade stanice za podizanje tlaka, koje
su s vremenom rashodovali, prestali koristiti. Naime, te stanice
bile su obveza prilikom izgradnje samih zgrada. Putem javnog
natječaja, Grad Karlovac je sufinancirao ugradnju tih stanica,
što je i realizirano naposljetku u svim neboderima.
U ovom kratkom razdoblju, već se vide pozitivni pomaci kada su u
pitanju gubici. Na mjesečnoj razini ispumpano je 73 000 kubika
vode manje, ili jednostavnije, svake sekunde sačuvano je 30-ak
litara vode. Naravno, ovo su prva mjerenja i konkretniji podaci
znat će se po proteku određenog perioda mjerenja, kao i nakon
smanjenja tlaka na ovih 4,5 bara.
Projekt aglomeracija Karlovac- Duga Resa drugi je veliki
komunalni EU projekt u Karlovcu, nastavak je ISPA projekta,
zahvaljujući kojem, između ostalog, ulazimo u jedanaestu godinu
rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tj. aktivnosti koja
uvelike pomaže u očuvanju , revitalizaciji naših rijeka i okoliša
i podizanju kvalitete života naših sugrađana. Neki gradovi, tj.
aglomeracije tek sada kreću u izgradnju pročistača otpadnih voda.
Osim što će se kroz projekt aglomeracije obnoviti 56 km stare
mreže, izgradit će se i 65 km kanalizacije. Radi se o velikim
financijskim iznosima, koje sami ne bi nikako mogli provesti u
2-3 godine bez pomoći Europske unije.
G. Birač spomenuo je i okrupnjavanje vodovoda, što je i usmjereno
jačanju vodnog sektora. U tom smislu, VIK slijedi zakonske obveze
i dinamiku pripajanja vodovoda.
Reforma vodno komunalnog sektora u Hrvatskoj započela je 2013.
odvajanjem vodoopskrbe i odvodnje od drugih komunalnih
djelatnosti, nastavljena je 2019. donošenjem Zakona o vodnim
uslugama i završni proces će biti formiranje uslužnih područja.
Uspostava uslužnih područja predstavlja teritorijalnu osnovu za
provedbu integracije u sektoru vodnih usluga.
Provedbom navedene integracije ojačat će se javni isporučitelji
vodnih usluga radi bolje i učinkovitije provedbe investicija,
posebice EU investicija. Uredba o uslužnim područjima
stupila je na snagu 10.1.2022.g. te slijedi proces formiranja
jedinstvenih tvrtki isporučitelja po tim područjima, na način
propisan Zakonom o vodnim uslugama i Zakonom o vodama, pišu iz
Vodovoda.
Uredba o uslužnim područjima stupila je na snagu 10.1.2022.g. te
slijedi proces formiranja jedinstvenih tvrtki isporučitelja po
tim područjima, na način propisan Zakonom o vodnim uslugama i
Zakonom o vodama, pišu iz Vodovoda .