Većina kontejnera ispred zgrada još uvijek nema lokote a kad će ih dobiti i hoće li ih uopće dobiti nije poznato, već je to na odluci samih stanara. Do tada, moglo bi biti svega, pa i noćnih akcija.
S novim sustavom naplate odvoza miješanog komunalnog otpada i
cijena koje su i za Karlovčane znatno porasle, bacanje smeća u
tuđe zelene kontejnere mogao bi postati popularan “sport”.
Svjesni su toga i u karlovačkoj gradskoj Čistoći, pa
predstavnicima stanara sugeriraju da što prije na svoje spremnike
za otpad stave lokote ili na drugi način organiziraju način da se
kontejneri osiguraju od takvih “napada”.
Ova je tema očekivano bila aktualizirana i na zadnjoj sjednici
karlovačkog Gradskog vijeća, gdje je SDP-ovu vijećnicu Dragicu
Malović zanimalo zašto su na to građani upozoreni tek “post
festum”, odnosno kad je novi način naplate već stupio na
snagu.
– Direktoru Čistoće, proteklih dana građani su dobili obavijesti
gdje su doznali da bi trebali brinuti i zaštititi kante za smeće
sami stanari, te putem predstavnika ili nekog drugo paziti da
netko ne ubacuje smeće u njihove kontejnere. Sugerirano im je da
nabave lanac i lokot pa da ga vežu. Građani su i doznali da
Čistoća radi na rješenju u vidu drugih načina zaštite spremnika.
Nitko od nas nije protiv toga da se odlaže kako je predviđeno,
smanji količina smeća i građani budu racionalni te zaštitae
kontejnere ključem, lokotom itd. No to se trebalo dogoditi prije
nego što je počela naplata po novom modelu, pitala je Malović
direktora Čistoće Vlatka Ivku.
Ivka je odgovorio objasnivši na svom primjeru, s obzirom da živi
u kući a ne u zgradi, odnosno objektu kolektivnog
stanovanja.
– Zgrade su privatno vlasništvo, svaki stan je privatni, svaka
zgrada i ima predstavnika stanara. Vi gospođo Malović živite u
kući i brinute se o svom kontejneru. I ja se brinem za svoj, kad
se napuni, stavim ga van da ga djelatnici Čistoće isprazne. Isto
tako predstavnik stanara ili neka osoba će morati brinuti o
spremnicima ispred zgrada, rekao je Ivka.
Spomenuo je da je većina zgrada, da bi uopće dobila
uporabnu dozvolu, morala imati projektirane spremnike za otpad,
odnosno smećarnike. Kaže da je većina stanara svoje smećarnike
pretvorilia u skladišta, spremišta za bicikle i prostorije za
drugu namjenu, a spremnici – kontejneri su završili na
cesti.
– Svaka zgrada bi trebala osloboditi smećarnike ako mogu,
prilagoditi ih za kontejnere i držati ih unutra. Tada ove stvari
ne bi bile sporne, kaže direktor Ivka.
Dodaje da su mu se u dva tjedna javili predstavnici 40-ak zgrada
koji su ta spremišta ispraznili, te im javili da im se nabave
kontejneri prilagođeni njihovim smećarnicima. Isto tako, dodaje,
u drugim gradovima odlično funkcionira sistem s lokotima na
kontejnerima.
– Zgrada mora sama gospodariti o svojim spremnicima kao i
privatne kuće. Gdje je god moguće predlažem da se stavi zaštita.
Tko će voditi brigu, pa zna se predstavnik stanara zna kad
Čistoća dolazi i kad se smeće odvozi. Navečer se spremnik
otključa i mi ga ispraznimo i ovlaštena osoba ga otključa. Ako je
spremnik otključan onda će se isprazniti, a ako nije onda će ga
radnici preskočiti, kaže Ivka.
Malović je dodala da ovakav zadatak nije uz “opisu posla”
predstavnika stanara a kamoli nekog drugog stanara.
Većina kontejnera ispred zgrada još uvijek nema lokote a kad će
ih dobiti i hoće li ih uopće dobiti nije poznato, već je to na
odluci samih stanara. Do tada, moglo bi biti svega, pa i noćnih
akcija.