Karlovačka županija u svibnju i lipnju imala je omjer 1,08 radnika na jednog umirovljenika.
Hrvatska stari, brojna su upozorenja demografa, ekonomista i
drugih o populaciji naše zemlje. Prema lanjskom Popisu
stanovništva pali smo na 3,88 milijuna stanovnika, uz jasan trend
odlaska velikog broja mladih u inozemstvo. To se odražava i na
omjer radnika i umirovljenika, odnosno sposobnost mirovinskog
sustava da iz uplaćenih doprinosa ili investicija proizvede
dovoljan broj adekvatnih mirovina.
Hrvatska je, primjerice, 1980. godine imala omjer od četiri
radnika na jednog umirovljenika. Prema statistici Hrvatskog
zavoda za mirovinsko osiguranje, 30. lipnja ove godine taj je
omjer iznosio 1,33 radnika na jednog umirovljenika.
Svega mjesec dana ranije, taj je omjer bio nepovoljniji – 1,32:1.
Kad bi omjer pao na 1:1, teoretski bi se dogodio slom mirovinskog
sustava međugeneracijske solidarnosti. Država već sad izdvaja
velika sredstva za mirovine i mirovinska davanja. Proljetnim
rebalansom proračuna za ovu godinu, Vlada je umjesto predviđene
43,784 milijarde kuna, za mirovine odlučila izdvojiti 45,294
milijardi kuna.
Ipak, riječ je o prosjeku, jer mnoge županije imaju i puno
nepovoljnije omjere od navedenih. U najgoroj je situaciji
Sisačko-moslavačka županija, u kojoj je omjer radnika i
umirovljenika 0,98:1, što znači da umirovljenika ima više.
Konkretno, 31. svibnja je bilo 917 umirovljenika više nego
radnika, a 30. lipnja ih je bilo 1.052 više, što je jasan
pokazatelj da se ovaj negativan trend na Baniji produbljuje, piše
mirovina.hr.
Nekolicini županija prijeti isti scenarij. U toj skupini je i
Karlovačka županija, koja je u svibnju i lipnju imala omjer od
1,08 radnika na jednog umirovljenika. Nepovoljan scenarij prijeti
Požeško-slavonskoj županiji koja je krajem svibnja imala omjer od
1,08:1, odnosno 1.437 radnika više nego umirovljenika. Krajem
lipnja je taj omjer pao na 1,07:1, odnosno u županiji je u tom
trenutku živjelo 1.382 radnika više nego umirovljenika. Blizu je
i Vukovarsko-srijemska županija s omjerom od 1,09 radnika na
jednog umirovljenika.
U najpovoljnijem su položaju Istarska županija s omjerom 1,84
radnika na jednog umirovljenika, što je pomak od svibanjskog
omjera od 1,77:1. Krajem lipnja ondje je živjelo 47.366
zaposlenika više nego umirovljenika. Zatim slijede Međimurska
županija s omjerom 1,7 radnika na jednog umirovljenika i
Dubrovačko-neretvanska s omjerom 1,67:1, što je, također,
značajan skok u odnosu na svibanj kad je omjer bio 1,61:1.
Gledajući gradove, statistika HZMO-a upozorava kako je
najnepovoljnija situacija u Velikoj Gorici, koja ima omjer
radnika i umirovljenika 1,1:1. Krajem lipnja je ondje živjelo
1.544 radno aktivnih stanovnika više nego umirovljenika. Slijedi
Sisak u kojemu je od kraja svibnja do kraja lipnja zabilježen pad
omjera broja zaposlenih i umirovljenih za 0,02:1 te Vukovar u
kojem je također primjetan blagi pad broja zaposlenih u odnosu na
broj umirovljenika.
S druge strane, najpovoljnije omjere drže Varaždin s 2,72 radnika
na jednog umirovljenika, Čakovec s omjerom 2,43:1 te Dubrovnik s
omjerom 2,31:1, ostvarenim u lipnju, nakon što je mjesec ranije
taj omjer iznosio 2,24:1.
Gledajući prosječnu neto mirovinu isplaćenu po Zakonu o
mirovinskom osiguranju, ali uz uključene međunarodne omjere, ona
je u lipnju bila najniža u Vukovarsko-srijemskoj županiji
(2.629,76 kuna), Ličko-senjskoj (2.733,87 kuna) te
Krapinsko-zagorskoj županiji (2.772,77 kuna). Prosječno najviše
mirovine isplaćene su u Gradu Zagrebu (3.594,11 kuna),
Primorsko-goranskoj (3.472,44 kune) te u Dubrovačko-neretvanskoj
županiji (3.397,71 kuna).
U Karlovačkoj županiji ona je iznosila 2.776,70 kuna, za grad
Karlovac 3.019,36, Ozalj 2.277,87, Dugu Resu 2.831,16, Slunj
2.565,96, te za Ogulin 2.999,18 kuna.