U PU karlovačkoj nam kažu se je sve više zahtjeva stranaca koji dolaze iz dalekih zemalja - Indije, Nepala, Bangladeša, Kirgistana, Uzbekistana i Egipta.
Kako zadržati domaće ljude i motivirati ih za posao u domovini pitanje je koje iz dana u dan sve više muči političare, demografe, ali ponajviše poslodavce, posebno jer radnika više nema na tržištu, bilo oni kvalificirani ili ne.
Bez uvoza radne snage, odnosno dovođenja stranih radnika i upotpunjavanja upražnjenih radnih mjesta ne bi mogli opstati ni brojni poslodavci u Karlovačkoj županiji, a kolika je potražnja dovoljno govori podatak Ministarstva unutarnjih poslova koje strancima iz mjeseca u mjesec izdaje sve više dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj.
Broj izdanih dozvola raste
Kako doznajemo iz Policijske uprave karlovačke, ove je godine u odnosu na prošlu, zabilježen porast broja zahtjeva i izdanih dozvola za boravak i rad za oko 35 posto.
– Tijekom cijele 2022. godine u Karlovcu, stranim državljanima izdane su 1.273 dozvole za boravak i rad, a u prva tri mjeseca 2023. godini izdano je 414 dozvola za boravak i rad, kažu nam u policiji.
Što se tiče područja Karlovačke županije, u cijeloj 2022. godini izdano je 2.746 dozvola za boravak i rad, a u prva tri mjeseca 2023. godine njih 804.
Zanimljiv je podatak u kojim je djelatnostima izdano najviše dozvola. U policiji nam kažu da se radi o djelatnostima građevine, te ugostiteljstva i turizma, a iako sve više viđamo ljude koji dolaze iz egzotičnih dijelova svijeta, još uvijek strani radnici najčešće dolaze iz zemalja u okruženju – Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Ponajviše radnika iz balkanskih zemalja
U PU karlovačkoj nam kažu se se pak neprestano povećava broj stranaca iz dalekih zemalja – Indije, Nepala, Bangladeša, Kirgistana, Uzbekistana i Egipta. Prošle smo godine pisali da su u prvom valu dolazili Turci pa čak i Brazilci, kao i da djelatnosti u kojima se zapošljavaju nisu samo građevina, ugostiteljstvo i turizam. Strani radnici u Karlovcu i Karlovačkoj županiji zapošljavaju se i u industriji, prehrambenoj ili prerađivačkoj, šumarstvu, prometu i vezama.