U ČISTOĆI ZADOVOLJNI

Kako se gospodari otpadom u Karlovcu? S novim sustavom vidljivi pomaci, smanjuje se miješani a povećava odvojeni otpad, Ivka otkrio i kako će izgledati kontejneri budućnosti u Karlovcu

Za sada je situacija takva, a što donosi budućnost Ivka je rekao u kratkim crtama ali naznake u kojem se smjeru ide su tu. Kontejneri budućnosti u Karlovcu bit će polupodzemni i ići će za zgrade kolektivnog stanovanja.

Prošla je godina dana od prelaska na novi sutav gospodarenjem otpadom u Karlovcu, a kako stvari stoje, iz Čistoće imaju dobre vijesti jer se vide pomaci u onom zbog čega je i uveden – smanjenju količine miješanog komunalnog otpada i povećanju onog odvojenog, reciklabilnog.

– S podacima koje smo pripremili za prvih pet mjeseci ove godine stvari izgledaju dobro. Za to su zaslužni naši građani, jer nam je cilj bio da se smanji količina miješanog komunalnog otpada a poveća odvojeni otpad – plastika, papir i biootpad, rekao je danas na tiskovnoj konferenciji direktor Čistoće Vlatko Ivka.

Dodaje da je miješani otpad smanjen za 15 posto, što je po njemu stvarno lijepi rezultat, a u istom periodu za 22,56 posto povećan odvojeni otpad. 

Ivka: Zadovoljni smo povećanjem odvajanja otpada

– Kad to stavimo u srazmjer, odnos odvajanja iznosi 25 posto. Za prošlu godinu smo imali 20 posto, znači pet posto se mičemo s mjesta. Cilj nam je doći blizu 50 posto što bi bilo idealno, ali moramo do toga još puno raditi, kaže Ivka.

Podsjetio je da je građanima podijeljeno više od 23 tisuće spremnika za odvojeno skupljanje otpada.

– Bojali smo se kad smo kretali, ali moramo biti zadovoljni, građani razdvajaju otpad što nam pokazuju i brojke. Trudimo se maksimalno, kroz edukaciju djece po školama, isto tako u odvojenom otpadu imamo pomake u odvajanju biorazgradivog otpada. Drastično se povećao, isto tako su pridonijele i besplatne vrećice koje dijelimo za taj otpad. Isto tako naša reciklažna dvorišta pokazuju povećanje za čak 42 posto. To je super podatak, ljudi ne bacaju smeće po šumama, putevima nego višak otpada voze na reciklažna dvorišta. Povećala se i količina glomaznog otpada, ljudi koriste našu uslugu besplatnih kontejnera jednom godišnje i imamo povećanje 13 posto, rekao je Ivka.

Dodaje da su u Čistoći svjesni da se otpad još više povećava jer ljudi kupuju pakiranja s raznim ambalažama, ali apeliraju na savjesnost ljudi. 

Novi raspored odvoza

– Kad dođemo do 40 posto bit ćemo još zadovoljniji ali i ovaj podatak kreće prema našem cilju, kaže direktor.

Bilo je i problema, jedan od njih je duže čekanje na naručene kontejnere za glomazni otpad što je Ivka objasnio i “nesretnom poplavom” zbog koje su kontejneri upućivani u pogođena područja pa je bio manjak u gradu. Građani se još navikavaju na novi raspored odvoza otpada koji je, kaže Ivka, morao biti napravljen iz razloga ekonomičnosti poslovanja.

– Kad smo kvart po kvart postavljali spremnike, to se radilo stihijski i moralo se pokrivati terene. Sad je to sve na jednoj karti, posložen je novi raspored kako bi naše linije bile što ekonomičnije da kamioni ne idu iz jednog u drugi, nego po redu. Moralo se to odraditi, prvih dva tjedna su i postojale neke veće količine smeća jer su predstavnici zaboravili pa nisu otključali kontejnere po novom rasporedu, ali to se sad porihtalo i funkcionira. Neki pitaju zašto im se smeće bere kasnije tokom dana? Radi se od 6 do 14 sati, znači bere se od 6.20 do cca 13 sati, ne možemo kod svih doći do 7 sati. Isto tako održavamo i dijelove trave uz ceste, koristimo stroj za uklanjanje trave putem vodene pare. Uništava se na ekološki način, pokušavamo što više u kraćem roku jer ove vrućine i kiše tjeraju travu na maksimalan rast. Ako negdje kasnimo ili uslijed vremena koja travka pobjegne, molim građane za strpljenje, kaže još direktor Čistoće.

Jedan od većih problema je ostavljanje smeća pored kontejnera. Tehnički direktor Čistoće Igor Reškovac kaže da je to problem s kojim se djelatnici Čistoće svakodnevno suočavaju. 

– Radi se o sporadičnim slučajevima, kontejneri su zaključani a otpad se postavlja pored posuda. To jer ružna slika i higijenski nije u redu. Imamo i situaciju da ljudi i glomazni otpad odlažu pored kontejnera kod kuće. To mogu odnijeti u reciklažna dvorišta, ružna je slika, a iako imamo ekipu koja to interventno radi, kod posuda dolaze i ružni mirisi. Kontejneri su zaključani i poluprazni, a otpad je pored, rekao je Reškovac.

Cijena stakla, papira, metala?

Građani često ostavljaju i odjeću, tekstil kraj kontejnera jer misle da će je netko uzeti i koristiti.

– Nažalost to nitko ne koristi i bolje da se odveze na reciklažno ili u Caritas. Što se ostavi kod kontejnera, padne kiša, smoči se i zmaže i mi to moramo odvažati. Imamo nekoliko spremnika za isključivo prikupljanje tekstila. Nekad smo imali te spremnike ali se u njih provaljivalo, sad će biti polupodzemni spremnici koji se neće moći otvarati. Ovako se samo stavlja otpad uz kontejnere, rekao je još Ivka.

– Vidimo da se baca smeće iz drugog kvarta ili ulaza i nesavjesno ostave smeće pokraj kontejnera. Svojim kontejnerima u kolektivnom stanovanju upravlja svaka zgrada, jer što je manji broj odvoza manji je taj dio. To se u zgradama fino posložilo, većina zgrada vodi račune, ali neki još imaju otključane spremnike. Ne bi se smjelo ostavljati ispred tuđih spremnika, ima nesavjesnih ljudi i koji zaborave ključ koji isto tako ostavljaju sa strane. Mi to smeće počistimo, ali ne možemo biti 24 sata uz svaki spremnik i pobirati, rekao je još direktor.

Jedno od novinarskih pitanja je bilo i ono što je sa staklom? Ivka kaže da su u gradu postavljena zvona za prikupljanje stakla, prikupljene su 52 tone stakla u prvih pet mjeseci 2022., a u tom periodu 2023. prikupljeno je 86 tona stakla. 

– U svakoj GČ i MO imamo ta staklena zvona na određenoj lokaciji, negdje smo se morali povući iz razloga jer puno građana ostavlja kraj tih spremnika glomazni otpada ili u vrećama miješani komunalni otpad. Sad kad se primirilo onda smo ih vratili nazad. Cijena stakla je 45 eura po toni i ono se prodaje. 86 tona je bilo u pet mjeseci, bili bi i sretni da ga ima i više jer za njega dobivamo novac. Čistoća plaća zbrinjavanje plastike, dio se uspije prodati, a papir, cijena varira iz mjeseca u mjesec i ovisi o potrebama tržišta. Pratimo cijene, a kreće se od  10 do 300 eura po toni. Ovisi i o čistoći papira, posebno ako se u spremnik od papira ubaci miješani komunalni otpad. Ako dođe u njega, dio papira se mora baciti jer je zaprljan smećem iz komunalnog, treba se isto paziti da se ubacuje smeće u spremnik koji je predviđen za tu vrstu otpada. U papir jednostavno ga poništi. Papir, staklo, metal se mogu unovčiti i to nam je dio poslovnih prihoda u tvrtki. Sav otpad koji dođe, još ga naši djelatnici moraju ručno sortirati i pregledati i izvaditi primjese, jer ga koncesionar neće otkupiti ili ruši cijenu, rekao je direktor. 

Uskoro novi polupodzemni spremnici

Za sada je situacija takva, a što donosi budućnost Ivka je rekao u kratkim crtama ali naznake u kojem se smjeru ide su tu. Kontejneri budućnosti u Karlovcu bit će polupodzemni i ići će za zgrade kolektivnog stanovanja. 

– Ići će se definitivno na ugradnju polupodzemnih spremnika gdje će god to moći biti. Sada ih imamo 8 na Mažuranićevoj obali i tom dijelu grada, to mislimo napraviti na razini cijelog grada. Pet godina imamo obvezu koristiti spremnike koje imamo jer su sufinancirani iz sredstava EU. Sada su tu već godinu dana, još četiri godine ih moramo koristiti a u tom periodu ćemo razviti sustav polupodzemnih spremnika. Biti će do kraja godine za tekstil, a onda ide nadogradnja i za ostali otpad. Prije će se postaviti, pripremiti i već kroz tri godine će već biti postavljeni. Odredili smo mikrolokacije i mjesta, provjeravamo u GIS-u, je li prolaze neki kablovi, cijevi da toga nema i moraju biti lokacije s dovoljnim brojem korisnika. Ako se stavi spremnik od tri kubika, mora biti raspoređen određen broj ljudi, jer ako nema bila bi previsoka cijena pražnjenja, rekao je Ivka.

U Zvijezdi će takvi kontejneri biti na ulazima u stari dio, ali Grabrik, Rakovac, Novi centar sigurno će dobiti polupodzemne spremnike. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest