Posljedice za sustav već su sada velike, gubi se zamah u rješavanju broja predmeta te se gomilaju zaostaci. Gvozdić ističe da se pitanje štrajka riješi sutra, bit će potrebno 4 tjedna samo da se zakažu nova ročišta
Službenici i namještenici u pravosuđu ulaze danas u 15 dan štrajka, a i dalje nema nikakvog odgovor od resornog Ministarstva pravosuđa. Reagirao je i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić koji je kazao kako ovo više nije pitanje visine plaća sudskih službenika, nije samo stvar klasičnog sindikalnog pregovaranja, to je sistemsko pitanje koje se mora riješiti kako bi sudovi mogli nastaviti funkcionirati.
U razgovoru za KAportal sindikalna povjerenica na Općinskom sudu u Karlovcu Diana Gvozdić kazala je da je normalno funkcioniranje već sada ugroženo, a ističe kako žalosti što nitko to ne primjećuje niti ikog nije briga.
Dodaje kako nije nimalo dobar pristup Vlade i Ministarstva koji pokušavaju razvodniti štrajk te da službenici sami odustaju od svojih zahtjeva, a to je povećanje plaće za 300 eura. Jučerašnju izjavu premijera Plenkovića nakon sjednica predsjedništva HDZ-a ocjenjuje grubom prema sudbenoj vlasti u državi.
Sudski službenik nije isto što i državni službenik
Naglašava kako se ovakav štrajk u pravosuđu nikada do sada nije dogodio.
– Voda je zaista došla do grla. Najavljeno povećavanje plaća za 220 tisuća državnih službenika koji nisu ni tražili povišice, nema nikakve veze s onim šta mi tražimo. Bitno je napraviti pravu razdiobu službenika. Sudbena vlast je jedna od triju grana vlasti te sudovi ne ulaze u tijela državne uprave. Stoga, u tom kontekstu postoji razlika između državnih i sudskih službenika, pa se pitanje od oko 7000 sudskih službenika i namještenika ne može rješavati u paketu s 220 tisuća drugih službenika, pojašnjava Gvozdić.
Ističe kako ima puno dezinformacija u javnom prostoru po pitanju njihovih prava i plaća.
– Danas u Jutranjem listu je navedeno kako administrativni referent – zapisničar na sudu ima koeficijent 1,341, a to nije točno. Moj koeficijent je 0,99 i mogu reći da nitko od sudskih službenika i namještenika nema koeficijent od 1,341. Možda nam ministar želi dati taj koeficijent, komentirala je Gvozdić.
Poručila je kako jedinstvo u sustavu postoji od samog početka štrajka, imaju stopostotnu podršku sudaca kao i predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronić. Kao koordinatorica štrajka ističe da je u štrajku 7200 službenika, brojka na dnevnoj bazi varira za nekih 500 i to radi godišnjih odmora.
Za sebe kaže da će svoj godišnji odmor pokloniti državi, a isto tako ističe da spekulacije kako im ovaj štrajk neće biti plaćen ne zabrinjava niti ih neće pokolebati.
Radi se i za vrijeme štrajka
Sindikalna povjerenica na Općinskom sudu u Karlovcu kazala nam je kako i za vrijeme štrajka redovno se obavljaju svi hitni postupci, svi odjeli zaprimaju poštu i sortiraju ju shodno hitnosti, no ista se ne upisuje ako nije hitna u e-spis.
U ZK odjelu svi predmetni se zaprimaju, stavljaju se plombe, hipotekarni krediti se odrađuju po redoslijedu zaprimanja, kako ne bi nastala nenadoknadiva materijalna šteta za stranke.
Na trgovačkim sudovima rješavaju se svi stečajevi i svi predstečajni postupci, a shodno uputi suca koji će odrediti koji je od tih predmeta hitan.
Na kaznenim sudovima rješavaju se svi istražnozatvorski spisi i svi popratni poslovi koji su vezani uz iste, a to je izdavanje dozvola za posjet zatvoru, odobravanje zamolba zatvorenika, te sve ostalo što je temelj Ustavnih prava zatvorenika, obzirom su lišeni slobode.
Na kaznenim sudovima rade se i sve prethodno zakazane mjere opreza te svi spisi u kojima su iste određene, također i spisi koji su pred zastarom, te spisi u kojima je okrivljenik doputovao iz inozemstva za kojeg bi nastala nenadoknadiva materijalna šteta obzirom da je doputovao iz daleka te je pretpostavka da je za to uzeo i godišnji odmor te potrošio određena novčana sredstva.
U građanskim predmetima rješavaju se svi obiteljski predmeti u kojima su uključena djeca te sve privremene mjere (a koji spisi su hitne naravi), također i osiguranja dokaza, što također ulazi u oblast hitnih spisa. Spisi u kojima je okrivljenik doputovao iz inozemstva za kojeg bi nastala nenadoknadiva materijalna šteta obzirom da je doputovao iz daleka te je pretpostavka da je za to uzeo i godišnji odmor te potrošio određena novčana sredstva.
Na ODO i na Županijskim sudovima kao i na ŽDO se također odrađuju dežurstva i svi istražnozatvorski spisi u svim fazama, do faze izvršenja na Županijskim sudovima i održavaju se rasprave gdje se okrivljenici nalaze u istražnom zatvoru, te gdje se pojavljuju u spisima djeca u predmetima na štetu djece.
Na Prekršajnim sudovima radi se samo oblast Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te privođenja koja imaju rokove od 24 sata za procesuiranje pred dežurnim sucem.
Računovodstva odrađuju samo hladni pogon obrade plaća i nužnih troškova, dok svi ostali troškovi stoje i ne rade se dok traje obustava rada.
– Za naglasiti je da za cijelo vrijeme obustave rada (štrajka) postoje službenici koji su dežurni i koji u ne radno vrijeme, dakle za vrijeme poslije 15 sati dolaze u prostorije suda i odrađuju privođenja, istražne zatvore i ispitivanja okrivljenika, pojašnjava Gvozdić.
Dugoročne posljedice štrajka
Posljedice za sustav već su sada velike, gubi se zamah u rješavanju broja predmeta te se gomilaju zaostaci. Gvozdić ističe da se pitanje štrajka riješi sutra, bit će potrebno 4 tjedna samo da se zakažu nova ročišta.
Za petak je najavljen prosvjed na Markovom trgu u Zagrebu koji počinje u 11 sati. Gvozdić je potvrdila kako će se njemu pridružiti i službenici u pravosuđu iz Karlovačke županije.