"Ono što se zahtijeva se i uradilo prije no što se građanska inicijativa pojavila", napomenula je direktorica Katarina Malenica
“Projekt ‘Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture Karlovac –
Duga Resa’ je najveći komunalni projekt u Karlovcu. Odobrila su
ga sva nadležna tijela. Prošao je sve kontrole bez korekcija i
vode ga stručne osobe sa svojim referencama s područja
građevinarstva i strojarstva. Sve što je Milan Medić u dopisu
napisao već smo komunicirali s tijelima koja imaju delegirane
ovlasti Europske komisije i po zahtjevu Europske komisije ćemo
dostaviti dokumentaciju na uvid. Razumijemo nezadovoljstvo i
zabrinutost građana, ali se problemi rješavaju unutar projekta i
struke – ona vodi projekt i za sve odgovara. U stalnoj smo
komunikaciji s građanima te su svi dokumenti i sve aktivnosti
dostupni javnosti. Gospodina Medića smo dvaput pozvali da
dođe na uvid, no nijednom se nije odazvao”, navela je direktorica
Vodovoda i kanalizacije, korisnika projekta i naručitelja radova,
Katarina Malenica u ponedjeljak povodom toga što su se građani
Zvijezde i Gaze koji se protive dosadašnjem načinu izvođenja
radova na komunalnom projektu ove gradske tvrtke vrijednom više
od 67 milijuna eura obratili Europskoj komisiji, o čemu je
javnost izvijestio Medić, jedan od predvodnika inicijative.
U dopisu vrhu EK, kojega, uz Medića, potpisuje i Matija Volner,
stoji da je Karlovac postao primjer komunalne i infrastrukturne
katastrofe bez presedana koja se financira novcem Europske unije.
Nastavlja se da je zbog nestručnog provođenja projekta došlo do
“nezapamćene i katastrofalne razine oštećenja javnih i privatnih
zgrada”, da je oštećeno 20 posto stambenog fonda u Zvijezdi i da
postotak oštećenosti na ulicama iznosi i 90 posto. Navodi se i da
su oštećene zgrade obnovljene novcem Europske unije. “Građani
Karlovca su izgubili svoju imovinu i u očaju traže zaštitu
Europske unije”, stoji u dopisu Europskoj komisiji.
Pita se “kako je moguće da se novcem poreznih obveznika Europske
unije financira uništavanje europske kulturne i povijesne baštine
bez presedana”. “Sve to izuzetno šteti ugledu EU i u potpunoj je
suprotnosti s ciljevima kohezijske politike”, napominje se.
Poziva se europske institucije da ispitaju ima li u ovom projektu
prevare te ukazuje na “krajnje lošu provedbu nadzora”. Traži se
hitno zaustavljanje radova, izrada detaljne snimke pročelja
objekata na trasi izvođenja radova, provedba neovisne stručne
revizije projektne dokumentacije i načina dosadašnjeg izvođenja
radova te javna objava rezultata revizije. Zaključno se traži
“dosljedna provedba nadzora nad radovima kada ponovno započnu”.
“Ono što se zahtijeva se i uradilo prije no što se inicijativa
pojavila. Primjerice, radovi u Kraševoj, Draškovićevoj,
Gambonovoj i Bencetićevoj su privremeno zaustavljeni još 8.
ožujka dopisom nadzora dok se ne ispita tehnologija izvođenja
radova i tada su započeti razgovori s geomehaničarima. Urađen je
snimak svih pročelja na trasi izvođenja radova. To je bila
ugovorna obveza izvođača i on je taj snimak dostavio nadzoru. Još
2018. godine je izrađena neovisna revizija projekta sukladno
Zakonu o gradnji. Napravit će se nova kada se budu radile izmjene
i dopune glavnog projekta. Također smo naručili dodatno mišljenje
geomehaničara”, odgovorila je K. Malenica.
Nastavila je da u Draškovićevoj nisu započeti radovi nego se radi
“iskop sondažnih jama ne bi li se utvrdilo stanje temelja na
objektima”. “Nakon toga će geomehaničar reći treba li neke
temelje ojačati i na koji način će se započeti radovi”, dodala
je.
Napomenula je da se sva dokumentacija projekta može dobiti na
uvid. “Dionici na projektu su izvođač, nadzor i voditelji te
svatko ima ovlasti i odgovornosti po zakonu i potpisanom
ugovoru”, istaknula je.
Navela je da podaci o štetama koje je iznio Medić ne odgovaraju
činjeničnom stanju. “Na trasi dugoj pet kilometara jača oštećenja
su se dogodila unutar trase od četiri stotine metara i imamo
utoliko pet jače oštećenih objekata, od kojih su dva bila jače
oštećena u potresu. Nema porušenih objekata”, kazala je.
Objasnila je da se ne mogu pri odabiru revidenta primjenjivati
kriteriji koje zahtijevaju građani okupljeni u inicijativama jer.
“Dužni smo provoditi nabavu po Zakonu o javnoj nabavi i prema
tome ćemo određivati kriterije. Javna nabava ima svoje
zakonitosti i procedure koje ćemo slijediti kao odgovorna pravna
osoba. Kriteriji iz dopisa se ne koriste u europskim projektima i
nisu primjenjivi”, rekla je.
Ustvrdila je da je tvrtka Vodovod i kanalizacija poduzela sve da
pomogne građanima u zoni radova. “Angažirali smo statičara za
pregled oštećenih objekata, koji i dalje izlaze na teren,
osigurali smo sudsko osiguranje dokaza, održali smo niz sastanaka
s građanima ne bismo li ih pravodobno informirali, dogovorili smo
sastanak građana s ekspertom iz geomehanike, ponudili smo im
plaćanje troška najamnine za zamjenski stan ili poslovni prostor
za oštećene objekte te će svi oštećeni objekti biti sanirani.
Interes naručitelja je voditi brigu o građanima, zaštititi
interes Grada Karlovca i Republike Hrvatske te postupati u skladu
sa zakonom i ovlastima”, rekla je direktorica Malenica.
Na pitanje jesu li tražene reference izvođača za iskop i
postavljenje kanalizacije na dubine veće od šest metara u
naseljenim područjima pomoćnik voditelja projekta Josip Brajdić
je odgovorio da se ne traže previše usko specificirane reference
jer bi to značilo ograničenje tržišne utakmice i pogodovanje.
Voditelj Jedinice za provedbu projekta u Vodovodu i kanalizaciji
Ivan Klokočki je naveo da su stručnjaci preispitali sve
mogućnosti i potom se odlučilo na korištenje talpi radi
osiguranja građevinske jame, a ne KRINKS oplate. “Tehnologija je
promijenjena jer se smatralo da je ova sigurnija zaštita.
Primjena KRINKS oplata bi također izazvala vibracije. Napravljena
je revizija glavnog projekta. U sklopu ugovora s izvođačem smo
imali predviđenu izradu izvedbene dokumentacije i unutar
izvedbenog projekta je napravljen projekt zaštite građevinske
jame koji je dostavljen na provjeru naknadno po uputama revidenta
glavnog projekta. Usto smo angažirali još jednog stručnjaka za
geomehaniku. Konačni je zaključak bio da se primjenjuju talpe”,
objasnio je Klokočki.
Nastavio je da postoji evidencija o stanju objekata na trasi
radova. “Svakoga puta smo po bilo kakvoj dojavi o oštećenju ili
širenju pukotine obavještavali sve dionike te prepuštali
stručnjacima da reagiraju prema izvođaču i šteti”, napomenuo je
Klokočki.
K. Malenica je na pitanje građana zašto se nije zaustavilo radove
nakon prve pukotine odgovorila da je nadzor tri puta zaustavio
radove.
Po planu bi se trebalo nastaviti s radovima u svibnju. “Čekamo
nalaz geomehaničara i njegove upute”, rekla je K. Malenica.