Crvena boja uvijek mora biti s vanjske strane, upozorava 80-godišnji hrvatski branitelj
Jesu li hrvatske državne zastave ispred Muzeja Domovinskog rata
Karlovac – Turanj godinama naopako postavljene? Karlovčanin Ivica
Sečen smatra da jesu, a Muzeji grada Karlovca smatraju da su
postavljene ispravno.
– Crvena boja je na špici, dakle s vanjske strane. Kada tu špicu
zabijete u nešto, nije više špica. Crvena boja bi trebala biti s
vanjske strane. Na to sam upozoravao i muzej. Na to upozoravam
već barem četiri godine. Kažu da, kad se zastava vrti, crvena
boja dolazi s lijeve strane. Nemojte me zafrkavati! Nemoj me
pravit debilom – poručio je 80-godišnji hrvatski branitelj Sečen
u ponedjeljak, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan
hrvatskih branitelja nakon prigodnog programa u Muzeju
Domovinskog rata na Turnju.
Iz Muzeja su odgovorili da položaj zastave određuje Zakon o grbu,
zastavi i himni Republike Hrvatske, a konkretno članak 13. Po
tome, ako se zastava ističe preko ulice ili trga u okomitom
položaju, tada se crvena boja nalazi na sjevernoj strani, ako je
pravac ulice istok – zapad, odnosno zapad – istok, a na istočnoj
strani, ako je pravac ulice sjever – jug, odnosno jug – sjever.
No, Sečen je upoznat od ranije s tim odredbama.
– Po zakonu se to određuje prema strani svijeta. Kakvoj strani
svijeta, o čemu pričamo – rekao nam je.
O problemu postavljanja zastava na Aveniji Većeslava Holjevca u
Zagrebu je u svibnju 2017. godine pisao tada kolumnist Jutarnjeg
lista književnik Miljenko Jergović koji je također ustvrdio da su
postavljene naopako.
– Boje na zastavi, kao i sam položaj zastave, određuju se u
odnosu na stijeg iliti koplje na koje je zastava izvješena.
Dakle, ako je koplje zdesna banderi, onda je raspored boja
crven-bijeli-plavi, a ako je slijeva banderi, onda je također
crven-bijeli-plavi, bez obzira na to što se dva barjaka ogledaju
kao u zrcalu, i što je crvena uvijek s vanjske strane. Tako,
naime, jedino i može biti – zapisao je tada Jergović.