Nevladine udruge danas su u Karlovcu upozorile javnost i
donosioce odluka na moguću devastaciju rijeke Mrežnice zbog
izgradnje mnoštva malih hidroelektrana. Kroz kampanju “Glas ZA
Mrežnicu” udruge pozivaju na strateški pristup i uvažavanje
najstrožih standarda očuvanja prirode kod planiranja i izgradnje,
kako bi se sačuvale prirodne karakteristike rijeke i njeni
prekrasni slapovi, koji nude i osnovu za razvoj turizma i s njim
povezanih djelatnosti u cijelom području. Kampanja počinje već
ove subote cjelodnevnim događanjem, koje će početi ujutro regatom
‘Slapovima Mrežnice’, a popodne će se nastaviti na gradskom
kupalištu Duga Resa. Organizatori planiraju brojne aktivnosti, od
zajedničkog skoka u Mrežnicu, preko demonstracije spašavanja na
divljim vodama, do izložbe fotografija i slika Mrežnice te
edukacijskih aktivnosti i večernjeg koncerta Boba Milana i Zambe
s bendom. Kampanju je podržala i pjevačica Sanja Doležal,
vikendašica na Mrežnici, koja će sudjelovati i na regati.
Rijeka Mrežnica u svijetu i u Hrvatskoj najpoznatija je po svojim
sedrenim slapovima, kojih ima čak 93, a dva u gornjem toku
posebno su zadivljujuća: slap kod Milkovića visok 8,5 metara i
razgranati slap Šušnjar u dvije kaskade, koji doseže visinu čak
do 15 metara. Izdašnost vode i slapova razlog je nekoć brojnoj
gradnji mlinova uzduž gotovo čitavog toka Mrežnice. Danas je
najveći dio tih mlinova napušten ali na slapovima, zbog kojih je
Mrežnica proglašena Natura 2000 područjem, postoji veliki
potencijal za njihovu obnovu i za obogaćivanje turističke ponude.
– Danas postoji veliki interes za izgradnju malih hidroelektrana
na Mrežnici jer se Prostornim planom Karlovačke županije
omogućila njihova izgradnja kroz obnovu mlinica. Većina
investicija počela se usmjeravati u te aktivnosti, iako one imaju
znatno veći utjecaj na prirodu i ugrožavaju turistički potencijal
područja u kojem je lani ostvareno 30.000 noćenja. Činjenica je
kako su mlinovi nekad koristili samo mali dio vode za svoj rad i
igrali značajnu ulogu kod održavanja vodotoka i očuvanja sedre.
Međutim, danas hidroelektrane uzimaju većinu vode, te slapu i
prirodi ne ostaje dovoljno za održavanje ekosustava, istaknula je
Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.
– Postoje dobri i loši primjeri prenamjene starih mlinova za
proizvodnju električne energije. Dobar primjer je mHE ‘Mataković’
gdje investitor nije značajno utjecao na slap i ekosustav rijeke.
Ali postoje i negativni primjeri kao što je mHE ‘Dabrova dolina
1’ na slapu Šušnjar, gdje je investitor uklonio dio sedrene
barijere kako bi izgradio kanal za dovođenje vode u turbinu,
infrastruktura stare mlinice ostala je neiskorištena, a količina
vode koju koristi mHE puno je veća od količine koju je nekad
koristila mlinica. Na istom slapu planira se i mHE ‘Dora’ što će
dodatno ugroziti najveći slap na Mrežnici, upozorava Bruno
Banjavčić iz građanske inicijative “Volimo Mrežnicu”.
– Sedra je geološki i biološki fenomen za čiji nastanak treba
mnogo vremena i kontinuirani protok vode osiguran prirodnim
vodnim režimom. Izgradnja hidroelektrana sigurno će poremetiti
taj prirodni režim i s tim ugroziti opstanak sedrenih zajednica i
slapova”, izjavila je Marina Trpčić, geolog i stručnjak za sedru.
Ivana Francisković Olrom iz Eko Pana podsjetila je na uspješnu
akciju “Sačuvajmo Koranu zajedno”, organiziranu prošlu godinu sa
WWF Adria. Upravo zbog toga, kazala je, daju maksimalnu podršku
ovoj kampanji, a posebno treba naglasiti da je krenula kao
inicijativa lokalne zajednice, bez čijeg je aktivnog angažmana
gotovo nemoguće sačuvati prirodne tokove naših rijeka.
KAportal.hr