Neki bespravni objekti čak su priključeni na elektrosustav, a jedan je "investitor" pod krinkom "pčelinjaka" drvenu kuću izgradio na armirano-betonskoj ploči tik do Mrežnice.
Obalni pojas Mrežnice posljednjih je godina iz njiva i livada prerastao u mini kampirališta. Svjedočimo kako niču table na kojim pišu upozoravajući natpisi “privatni posjed”, a iza njih su u pravilu kamp-prikolice, građevinski kontejneri te drvene kućice i sve vrste objekata koji u sebi imaju naziv – mobilni.
Prijava za – ilegalno kampiranje!
Vlasnici parcela žele svoj komadić raja uz Mrežnicu samo za sebe, no jesu li prevršili mjeru? Da jesu, smatraju brojni građani, ribiči, predstavnici eko-udruga, ali i pročelnik za prostorno planiranje Grada Duge Rese Mladen Rakočević, koji je čak 48 vlasnika koji su dovukli kampice na obale Mrežnice prijavio Turističkoj inspekciji Državnog inspektorata – za ilegalno kampiranje.
Nema informaciju što je po tom pitanju poduzeto, mi smo Državnom inspektoratu poslali upit i objavit ćemo odgovore čim nam ih dostave.
Inicijative iz Grada Duge Rese vezano za ekološku zaštitu rijeke Mrežnice, kaže nam Rakočević, traju duže vrijeme – još od prijedloga za proglašenje parka prirode, regionalnog parka koje je Gradsko vijeće Grada Duge Rese prihvatilo a koje zbog određenih razloga nisu mogle biti realizirane. Sada Državni zavod za zaštitu prirode i okoliša i Javna ustanova Natura Viva radi na postupku proglašenja dijela rijeke Mrežnice značajnim krajobrazom.
Nekontrolirani rafting i ispuštanje septičkih jama
U postupku zadnjih izmjena i dopuna Prostornog plana Javna ustanova Natura Viva dostavila je zahtjev koji je prihvaćen te je dopunjen člankom: “U cilju sprečavanja, smanjenja i ublažavanja potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš te na ekološku mrežu Mrežnica – Tounjčica nije dozvoljena prenamjena zemljišta u građevinsko područje, te se ne mogu odobravati niti planirati zahvati u prostoru izvan građevinskog područja, kao što su građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, postavljanje mobilnih objekata i sl., do donošenja Prostornog plana posebnih obilježja u okviru određene zakonske kategorije zaštite rijeke Mrežnice i uspostavljanja institucionalnog upravljanja zaštićenim područjem, odnosno do donošenja Plana upravljanja”.
– Kod bilo kojih izmjena i dopuna Plana osjetljiva je kontaktna zona rijeke Mrežnice. To znaju svi, samo se neodgovorni investitori pretvaraju da ne znaju. No, tu kontaktnu zonu nije potrebno samo ekološki zaštiti od nekontroliranog raftinga i oštećivanja sedrenih barijera, procjeđivanja septičkih jama, zaraštanja otoka i korita rijeke i promjene ekološke slike staništa gdje sada u središtu grada rastu lopoči, nego i od bespravne gradnje i uzurpacije kontaktne zone rijeke Mrežnice, to se nažalost događa i drugdje, čak i u NP Plitvice prema riječima iz Zavoda, kaže nam pročelnik Rakočević.
Kaže da bilježe dva trenda uz Mrežnicu: “Jedan je postava kamp kućica i kontejnera koji se sukladno čl.29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne smiju postavljati nigdje osim u kampovima i kamp odmaralištima. Ti bespravno postavljeni objekti djelomično su priključeni na elektrosustav. Nakon prijava građana, upita eko udruga, razgovora s Državnim zavodom za zaštitu prirode i okoliša, JU Nature Vive, razgovora sa županicom Furdek objekti su popisani i prijavljeni Državnom inspektoratu. Nemamo informacije o poduzetim radnjama”.
Pčelinjakom izigran zakon
– Ovakve pojave treba spriječiti u začetku. Nakon obnove potresom pogođenih krajeva bit će stotine viška kontejnera koji bi se mogli bespravno postavljati na sličan način, zabrinut je pročelnik Rakočević.
Drugi trend, kaže, je vidljiv u primjeru izgradnje “pčelinjaka” kao jednog postupka kojim se izigrava sustav.
– Najprije se bespravno nasipava poplavni pojas rijeke Mrežnice u Cerovačkim Galovićima. Na inicijativu jednog vijećnika prije više godina Grad Duga Resa je slučaj prijavio Vodopravnoj inspekciji. Nakon toga građani prijavljuju bespravnu gradnju na predmetnom zemljištu. Obilaskom terena utvrđujemo da se izgradila armirano betonska ploča a na tabli piše da se radi o izgradnji “pčelinjaka” i navodi se da ne treba građevinska dozvola i to temeljem mišljenja Upravnog odjela za graditeljstvo Karlovačke županije. To je, jasno, nemoguće jer za takvu građevinu je potrebna građevinska dozvola koju nije moguće dobiti u toj zoni sukladno prostornom planu jer se nalazi unutar zone Ekološke mreže. Grad Duga Resa prijavio je Državnom inspektoratu-Građevinskoj inspekciji. Nije nam poznato što je poduzeto. Provjerom u zemljišnim knjigama bespravni graditelj upisao je gospodarsku građevinu (“pčelinjak”) u zemljišne knjige bez obzira na prijavu Građevinskoj inspekciji. Građevina je priključena na elektroenergetski sustav – govori Rakočević.