Izgleda da se stvari nakon više od desetljeća pomiču s mrtve točke. Oživljavanje Bjelolasice za taj bi kraj bio veliki vjetar u leđa. U najboljim vremenima ondje se po sezoni brojilo više od 50.000 noćenja.
Žičara miruje, kao i život cijelog kompleksa na Bjelolasici.
Kao da je vrijeme stalo. Mještani? Deset godina pričaju istu
priču, pa rijetki i staju pred kameru.
“Meni je Bjelolasica tu sjela i noge prekrižila, od 1978. godine.
Otkad je počela s njom zaje*ancija. Ja sam tu rođena, pred nosom
mi je, stalno mi je pred nosom”, kazala je Ljiljana s
Bjelolasice.
Dok je, kaže, u ta zlatna vremena ovdje radila kao sobarica,
zajedno s njom kruh je zarađivalo 150 ljudi. Sad, godinu za
godinom, gleda kako naselje propada. Zatvoreno je 2011. godine
nakon požara na objektu i otad čeka obnovu.
“Tko je prodao Slovacima?” pitaju se mještani.
“Zadnje je prodan Jasenak 2, što je svima
najinteresantnije. Cjelina koja obuhvaća skijališta, sve sportske
terene. Slovačkoj firmi koja je za to ponudila iznos od
6.100.000 kuna”, rekao je stečajni upravitelj Tomislav
Đuričin.
Iako je početna cijena bila 48 milijuna kuna. Ali svaka nova
javna dražba cijenu je rušila. Slovaci o Bjelolasici šute, barem
medijima. Za
Dnevnik Nove TV iz Ministarstva prostornog uređenja,
graditeljstva i državne imovine odgovaraju:
“Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne
imovine je od Ministarstva poljoprivrede zaprimilo zahtjev
društva BJELOLASICA MOUNTAIN RESORTS d.o.o. za osnivanje prava
služnosti na jednoj čestici (k.č.br. 2758/2. k.o. Jasenak) u
obuhvatu trase žičare sa svrhom obavljanja sportsko-rekreacijskog
turizma za potrebe izgradnje žičare. Postupak rješavanja
predmetnog zahtjeva je u tijeku.”
Izgleda da se stvari nakon više od desetljeća pomiču s mrtve
točke. Oživljavanje Bjelolasice za taj bi kraj bio veliki vjetar
u leđa. U najboljim vremenima ondje se po sezoni brojilo više
od 50.000 noćenja.
Samo, ono čime je nekad gospodarila država sad je u rukama
stranih investitora kojima prodajom nije uvjetovano ništa, pa se
samo nadati možemo kako će Slovaci Bjelolasici vratiti sjaj
kakav zaslužuje.
Gradonačelnik Ogulina: “Hrvatska birokracija je
spora”
O situaciji s Bjelolasicom za Dnevnik Nova TV govorio je
i gradonačelnik Ogulina Daliborom Domitrovićem. On je
potvrdio kako je s investitorom gotovo svakodnevno u kontaktu.
“Nadamo se da priča ide u dobrom smjeru, reći ću da ide u dobrom
smjeru. Investitor je u izradi dokumentacije, u ishodovanju
potrebnih dozvola za realizaciju investicije i nadamo se dobrom
ishodu”, rekao je Domitrović.
Rekao je kako mu nadu, prije svega, ulijeva način na koji je
investitor ušao u investiciju. “Slijedom kojim se projektni
ciklusi rade. Od prostorno-planske dokumentacije,
imovinsko-pravnih odnosa, projektiranja i na kraju
ishođenja građevinske dozvole, a naposljetku i gradnje”,
dodao je.
Kao jedinica lokalne samouprave, kaže Domitrović, mogu
pomoći u tom procesu. “Kroz institucije, da kažem, možemo
progurati neke stvari, zamoliti da se brže rade. Imali smo i
jednu zamjenu zemljišta gdje smo izašli u susret investitoru. To
su neke instance gdje možemo i tu puno radimo”, rekao je
Domitrović u Dnevniku Nove TV.
Za status quo sve ove godine, tvrdi Domitrović, krivi
su natječaji i načini na koji su se oni vodili sve ove godine.
“Došli smo do investitora, investitor je otkupio zemljište.
Nadamo se da će investirati. Sada smo došli do te faze gdje je
hrvatska birokracija vrlo spora kod ishodovanja tih dozvola.
Nadamo se da će se i to brzo riješiti”, dodao je.
“S obzirom na to da je Bjelolasica bila jedna nacionalna
institucija, ona to više nije, već je u rukama privatnog
kapitala… Zbog važnosti, ne samo za Ogulin već i za Republiku
Hrvatsku, svatko bi se tu trebao umiješati i pomoći koliko može”,
rekao je Domitrović.
Gradonačelnik Ogulina također je podsjetio kako je u vrijeme
Bjelolasice Ogulin imao više od 50.000 noćenja.
“Kada je Bjelolasica stala sa radom, taj je broj pao na 13.000.
To je jako velika razlika. Vidimo koliko je tu Bjelolasica
donosila. Svakako, 200 zaposlenih u to vrijeme… ne vjerujem da
će to više biti u tom obimu, ali svakako da bi određeni broj
ljudi radio gore i to bi puno značilo za naš kraj”, zaključio je.