Okupilo se 75 spidkjubera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Mađarske, Nizozemske, Poljske, Njemačke, Ukrajine i Austrije
“Ovo je prvi puta da sam pobijedio u kategoriji 3x3x3. Igrajući u njoj postaješ nervozan i teško je kontrolirati živce”, rekao je u nedjelju nakon finalnog natjecanja u brzini slaganja klasične Rubikove kocke Slovenac Taiyo Berčič za drugog i posljednjeg dana otvorenog prvenstva u spidkjubingu (speedcubing) Ogulin Open 2024., koji se održao u organizaciji udruge Speedcubing Hrvatska po standardima svjetskog udruženja za taj sport.
Petnaestogodišnji Berčič je nesloženu Rubikovu kocku najbrže složio za 7.63 sekunde u finalu, ali to se ne računa jer se natječe tako da svaki natjecatelj pet puta slaže kocku, a najbolje i najgore vrijeme se ne uzimaju u obzir, nego prosjek od ostala tri zabilježena vremena, a taj njegov prosjek je 8.68 sekundi.
Prije nego zasjedne za stol na kojemu će vratiti kocki prvobitan izgled, igrač svoju vlastitu dovodi do stola na kojemu će je povjerenstvo “promućkati”, promijeniti redovan redoslijed boja, a igrač će čekati da se to uradi u čekaonici. Nakon što mu povjerenstvo “zbrćka” kocku, poziva ga da sjedne za stol za kojemu već sjedi sudac. Kocku mu donose u posebnoj posudi. Nakon što je izvade iz te posude, igrač ima petnaest sekundi da je razgleda, a nakon toga se počinje mjeriti vrijeme za slaganje. Ujedno, svaki igrač ima dužnost u jednom trenutku biti sudac.
Na natjecanju su bili uglavnom osnovnoškolci i srednjoškolci. Najmlađi natjecatelj je imao 7 godina, a najstariji 65.
U subotu i nedjelju u Ogulinu se okupilo 75 spidkjubera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Mađarske, Nizozemske, Poljske, Njemačke, Ukrajine i Austrije, a natjecali su se u nizu kategorija s obzirom na to da se ne igra samo klasičnom Rubikovom kockom, nego raznim njezinim inačicama.
Dvadesetpetogodišnji psiholog David Vujasić je hrvatski rekorder – u jednom slaganju je složio klasičnu Rubikovu kocku za 5.55 sekundi. Svjetski rekord drži Max Park iz Sjedinjenih Država. On je Rubikovu kocku složio za 3.13 sekundi u jednom slaganju, odnosno za 5.31 sekundi u prosjeku.
Vujasić se ovime bavi 11 godina, a natječe se od 2015. “Prevladavaju mladi iz više razloga. Jedan od njih je što rijetki ostanu dugo u spidkjubingu i što nije izvjesno da će se time početi baviti netko stariji, a drugi razlog je što je spidkjubing popularan na društvenim mrežama koje prate mladi”, naveo je Vujasić.
Jedan od mladih koji se natjecao u Ogulinu je i dvanaestogodišnji Luka Hunjak iz Velike Gorice koji je rekao da je upravo prije razgovora s nama bio sudac i da je to zanimljivo, mada je bolje biti natjecatelj. “Prošle godine sam na Adventu u Zagrebu kupio Rubikovu kocku i tada sam se počeo time baviti. Ovo mi je prvo natjecanje”, naveo je.
Njegov otac Mario je priznao da je Luka “sve zaludio” u kući sa spidkjubingom. “Dobar je u školi iz matematike i većina djece koja se ovime bavi napreduje u tom predmetu jer je puno algoritama koje savladavaju”, rekao je tata Mario.
No, Vujasić je napomenuo da nije potrebno biti matematički lumen za slaganje Rubikove kocke, štoviše, nije presudno poznavanje matematike. “Spidkjubingom se vježbaju pažnja, fina motorika, koordinacija očiju i ruku te vizualna inteligencija, a važni su strpljenje, upornost i volja za učenjem. Da bi se postalo dobrim u slaganju Rubikove kocke potrebno je naučiti 150 algoritama, barem ih ja znam toliko, a mogu se pronaći na internetu”, objasnio je.
Dodao je da je svjetski prvak Park autist. “Njegovi su ga roditelji uveli u taj sport ne bi li se družio s drugima, razvio socijalne vještine. To se pokazalo jako dobrim”, rekao je Vujasić.
Inače, točno je 50 godina 2024. otkako je mađarski kipar i profesor arhitekture Ernő Rubik osmislio tu napravu. Radio je na rješavanju strukturnog problema pomicanja dijelova bez raspada mehanizma, a nije shvatio da je napravio mozgalicu dok te dijelove nije nastojao vratiti na početne pozicije. Igru je patentirao i prodao engleskoj tvrtki Pentangle Puzzles 1978., a onda 1980. ju je otkupila tvrtka Ideal Toy. Od tada je prodano 500 milijuna Rubikovih kocki.
Prvo se svjetsko prvenstvo u brzinskom slaganju Rubikove kocke održalo 1982. godine u Budimpešti, a sljedeće tek 2003. u Torontu, da bi se naredne održalo u Nizozemskoj. “Svjetska organizacija je osnovana 2004. i tada su utvrđena pravila. Popularnost spidkjubinga je počela rasti od 2016. do koronakrize 2019. Sada se pak bilježi najveći rast interesa”, objašnjava Vujasić.