Postupak prijave štete i na ovom području ukazao je na surovu stvarnost birokratskog sustava i nepovezanosti institucija.
I na području grada Ozlja i susjednih općina Kamanje i Ribnik
proglašena je elementarna nepogoda uzrokovana potresom koji je
pogodio šire petrinjsko područje krajem prošle godine. To ujedno
znači da je vrijednost ukupne izravne štete u pojedinoj općini i
gradu Ozlju najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda
jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, a odluku o
proglašenju prirodne nepogode za ovo područje donijela je
Županija na prijedlog općinskih načelnika i gradonačelnice.
Prema informacijama s terena na ovom području ukupno je
evidentirano 104 objekta koja su pretrpjela veća ili manja
oštećenja. Najviše na području grada Ozlja, čak 90, od toga 47 na
privatnim kućama, šteta je vidljiva i na 21 crkvi i šest škola, a
razorni potres i na sedamdesetak kilometara udaljenom ozaljskom
području donio je oštećenja i na jednoj nerazvrstanoj
cesti. Na području općina Kamanje i Ribnik zabilježeno je
ukupno 14 oštećenih objekta, najveća su oštećene zasigurno
vidljiva na crkvenim objektima, što je ujedno i utjecalo na
proglašenje elementarne nepogode na području ovih općina.
Nakon proglašenje prirodne nepogode, prethode aktivnosti prijave
prve i konačne procjene štete te potvrdu konačne procjene štete u
takozvani registar štete. No, kao i uvijek do sada ovaj postupak
ukazao je još jednom na surovu stvarnost hrvatskog birokratskog
sustava, koja podrazumijeva ispunjavanje jedne te iste
dokumentacije, ne povezanosti sustava i institucija, što ujedno
dovodi do konfuzije među svim sudionicima postupka. Pa u
konačnici i u isplativost prijave, naročito u slučaju relativno
malih oštećenja na imovini.