Ozaljska spilja se smjestila na zapadnom rubu Ozlja, oko 1000 metara zračne linije od centra naselja te oko 500 metara od Starog grada Ozlja na nadmorskoj visini od oko 141 mnv.
Arheološko istraživanje Ozaljske špilje jedno je od glavnih
predmeta djelovanja arheologa Zavičajnog muzeja Ozalj, koja su
provedena i u prošloj godini pod vodstvom voditelja dr. sc.
Miroslava Razuma.
Ozaljska spilja se smjestila na zapadnom rubu Ozlja, oko 1000
metara zračne linije od centra naselja te oko 500 metara od
Starog grada Ozlja na nadmorskoj visini od oko 141 mnv. Nalazi se
u stijeni građenoj od vapnenačke breče te ima vertikalu od oko 7
metara. Ukupne je dužine 129 metara, dok je njena površina oko
500 m2.
Kako ističu iz Zavičajnog muzeja Ozalj, morfološki špilja pripada
medu razgranate tipove špilja, te se sastoji od glavne (ulazne)
dvorane dimenzija 19 x 15 x 4.5 metra), te tri kanala koji se
odvajaju iz dvorane (dužine 46, 26 i 23 metra). Dva lijeva kanala
su zapravo spojena jednim kratkim poprečnim hodnikom, te zajedno
tvore jedan dugačak hodnik u obliku slova “U”.
– Prva arheološka istraživanja provedena su 1884. godine pod
vodstvom Šime Ljubića, te su sačuvani nalazi upućivali su na
korištenje prostora spilje tijekom prapovijesti i srednjeg
vijeka. U 2019. godini pokrenuto je sustavno istraživanje spilje
koje je bilo sufinancirano iz programa javnim potreba u kulturi
Ministarstva kulture RH. Pri tome su pronađeni nalazi ulomaka
keramike koji pripadaju lasinjskoj kulturi, dva ukopa koji su
datirani u l. polovicu 3. stoljeća, kao i ulomke rimske,
srednjovjekovne i novovjekovne keramike, iznosi ravnatelj
Zavičajnog muzeja Stjepan Bezjak u redovitom godišnjem izvješću o
radu ustanove.
Kako bi se više razjasnila upotreba prostora Ozaljske Spilje u
prošlosti, odlučeno je da se s istraživanjima nastavi dalje prema
njezinioj unutrašnjosti. Kako poručuju iz Zavičajnog muzeja,
istraživanja su iznjedrila zanimljive rezultate, među njima je i
nalaz suhozida, koji predstavlja još jednu dopunu korištenja
Ozaljske Spilje u prošlosti.
– Njegovom eventualnom budućom konzervacijom, otvorila bi se
mogućnost za turističku prezentaciju ovog speleološkog objekta.
Radiokarbonskom datacijom već ranije iskopanih uzoraka,
razjašnjena je kronološka sekvenca spilje, te je potvrđen
kontinuitet naseljenosti ozaljskog područja od prapovijesti do
danas. Može se slobodno reći i da su spomenute analize pokazale
kako Ozaljska Spilja ima najpotpuniji kronološku sekvencu na
cijelom ozaljskom području. Stoga je za pretpostaviti da će
buduća istraživanja ovog ili nekog drugog lokaliteta dovesti do
novih zanimljivih znanstvenih spoznaja, ističe ravnatelj
Bezjak.