U Izložbenom salonu “Ljudevit Šestić” Gradske knjižnice Ivana
Gorana Kovačića u ponedjeljak u 19 sati bit će svečano otvorena
izložba “Sputana kći Joyce: Ples s ludilom”. Autor izložbe je
Karlovčanin Igor Jurilj, jedan od pokretača i idejnih začetnika
pulskog festivala Bloomsday Croatia posvećenog Jamesu Joyceu, a
nastala je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Irske u
Republici Hrvatskoj i Gradske knjižnice i čitaonice Pula u okviru
spomenuto festivala.
Izložbu će otvoriti Olive Hempenstall, veleposlanica Republike
Irske u Hrvatskoj, a svi zainteresirani moći će je razgledati sve
do 3. siječnja 2020. godine.
Northampton) rođena je na početku Odiseje Joyceovih. Njezin otac,
James Joyce, jedan od najvećih književnika Zapadne književnosti,
nadjenuo joj je ime po svetoj Luciji, zaštitnici slabovidnih i
slijepih koja je vodila Dantea kroz Pakao, blagoslivljala oči i
osvjetljavala put zalutalima u mraku i tami. Ironično, kći Joyce
patila je od razrokosti, koja će ju pratiti cijeli život kao
fizički kompleks. Rođena u obitelji nevjernika i nevjenčanih
roditelja, Lucia nije bila krštena, što je odražavalo boemski
život razbibrižna oca, iako je njezinoj neobrazovanoj majci to
predstavljalo obiteljsku sramotu.
Djevojka koja je odrastala poput nomada oca književnika nikad
nije bila vezana za Irsku, no jest za Trst i Pariz u kojima je
odrastala dok je otac James pisao romane Uliks, a kasnije
Finneganovo bdijenje nadahnuto upravo njome. Favoriziranje
pisanja svojih romana, nauštrb očinstva, intenzivirat će se
upravo za pisanja Finneganova bdijenja i presuditi odnosu oca i
napaćene kćeri koja će početi pokazivati znakove bunta, a obitelj
ih u avangardnom Parizu tumačiti kao znakove ludila.
Joyceova je mezimica bila magnetski privučena kulturi pariških
hipija poput Raymonda Duncana; kontrakulturi koja se temeljila na
“kultu drugarstva gdje počinjujemo moralno samoubojstvo – ubijamo
zastarjele navike koje su pronošene samo kroz imitaciju. Mi
živimo izvorno.” Do kraja dvadesetih, plesat će s plesnom
pedagoginjom Margaret Morris, Elizabeth Duncan, a potom osnovati
svoju plesnu skupinu. Godine 1929. nastupa na Prvom međunarodnom
plesnom natjecanju gdje će je gledati očev tajnik, suradnik i
prevoditelj – Samuel Beckett. Njezinu fotografiju u avangardnom
ribljem kostimu, a koja će obići svijet, do kraja je života u
svom novčaniku čuvao Beckett koji ju je također jedini posjećivao
za vrijeme boravaka u sanatorijima po očevoj smrti.
U vrijeme prvog vala feminizma, sufražetskih borbi i emancipacije
žene u javnoj domeni, Lucia je bila marginalizirana, a njezini
emocioanlni istupi etiketirani kao nepoćudni. Lucia je slana na
psihijatrijska liječenja, između ostalog i kod Junga, bez
prevelikog uspjeha. No, neiskušane metodologije liječenja
nedefinirane bolesti, narušila su njezinu duševnu stabilnost, a
nakon smrti oca, majka i brat potpuno su je zaboravili. Više
nikome nije stajala na putu, a njezin je impuls za plesom
zauvijek sputan.
KAportal.hr