Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu se na tribini u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" dotaknuo različitih tema – od pitanja povijesnih znanosti, do stanja u svijetu, a posebice se razgovaralo o agresiji Rusije na Ukrajinu
– Mislim da smo na početku dugotrajnog sukoba na istoku Europe i
bilo bi dobro da se ne pretvori u veliki koji će uključiti Aziju.
Svijet neće riješiti svoja demografska, razvojna i klimatska
pitanja, ako neće nastupati zajedno”, poručio je jučer na
tribini “Povijesni trenutak Europe. Kraj blagostanja?” profesor
povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Tvrtko
Jakovina.
Gostovao je na tribini u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan
Goran Kovačić” za koju je bio priličan interes jer je dvorana
bila posve ispunjena. U razgovoru s knjižničarom
Darkom Srndovićem dotaknuo se različitih tema – od pitanja
povijesnih znanosti, do stanja u svijetu i Europi naročito.
Posebice se razgovaralo o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
– Do 21. stoljeća od Ukrajinaca je bilo malo toga na ukrajinskom
jeziku i onoga što bi mogli istaknuti kao posebnost. Zbog toga je
praznina koja se otkrila 2014. kada je anektiran Krim – odjednom
shvatite da imate sve na ruskom, a na ukrajinskom poneka
folklorna društva i poneka knjiga, čak i kod onih koji su
nesporno Ukrajinci. Ta rasprava i sukob identiteta je nastao
sada. Do 2021. godine više od 40 posto Ukrajinaca smatra
ukrajinsko i rusko istim, a danas osam posto. Dakle, stvari su se
s ratom počele mijenjati. Identiteti su promjenjivi i stvar
interpretacije. Gledamo razvoj koji je užasno krvav i očito neće
biti jako kratak, rekao je Jakovina.
Nastavio je da su Ukrajinci “doista bili vrlo slični s Rusima,
nije postojao animozitet i vjerojatno je apsolutna strateška
greška ruskog predsjednika Vladimira Putina to da od vrlo slične
i prijateljske nacije stvoriti takvu situaciju”.
– To je nezamisliva strateška greška, ali u isto vrijeme, osim
što traje ova užasna katastrofa s osam milijuna građana Ukrajine
van zemlje s katastrofalnim padom brutodruštvenog proizvoda, što
će se sanirati desetljećima, ovaj rat je ubrzao i brojne probleme
u ostatku Europe. Hrvatski povjesničar iz Kanade Renéo Lukić je
napisao da je vrijeme tridesetogodišnjeg europskog prosperiteta
napadom s 24. veljačom 2021. godine zapravo završilo, da je
završeno doba jeftine energije, doba jeftine obrane i doba
jeftine radne snage, napomenuo je Jakovina.
Govoreći o odnosu Starog kontinenta i Sjedinjenih Američkih
Država, povjesničar je ustvrdio da si je Europa “dva puta pucala
u koljeno” i da je samu sebe dovela u poziciju da ne može
samostalno odlučivati o vlastitoj sudbini.
– Ono što je američki predsjednik Donald Trump započeo u odnosima
s Kinom njegov nasljednik Joseph Biden je već napravio. Taj
prostor je otvoren za sukobljavanje i nećemo ga moći izbjeći. Što
se tiče demografskog problema, klimatskih promjena i tako dalje,
bit će samo ubrzani, ocijenio je Jakovina.
Projekt europskog ujedinjenja je američki, napomenuo je, i
Amerikanci su ga “forsirali i vodili tu priču”.
– Za Trumpove vlasti 2015. godine Europa je imala val
populizma i činilo se da će promijeniti Francusku i druge zemlje,
no to se počelo ispuhivati, jednim dijelom zbog rata i promjena u
Americi – ispuhalo se u Latinskoj Americi, Sjedinjenim Državama,
jučer u Češkoj, Italiji… Utoliko su se dogodile promjene
nabolje, ali nedostaje tip liderstva, rekao je Jakovina.
Smatra da je Europa učinila “ogroman i nenadoknadiv propust”
propuštanjem da se bavi Afrikom jer će do 2050. godine Nigerija
biti treća zemlja svijeta po broju stanovnika i da će mase
nezaustavljivo krenuti ka sjeveru.
– Ne može se zadržati milijune u pokretu. Europa se trebala
baviti Afrikom. Pretvoriti Europu u tvrđavu je nemoguće. Tu smo
trebali razmišljati o solidarnosti i zajedničkim idejama. Europa
je to propustila, propustila je prilike s Turskom i prikladno
reagirati pravodobno na svom istoku, kritizirao je Jakovina.