Izložba je ostvarena vlastitim financijskim sredstvima Muzeja grada Karlovca, sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
U Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu jučer je otvorena izložba “Karlovački umjetnici iz zbirke doktora Borisa Vrge” koja se može razgledati do 11. siječnja 2024., a koja donosi 62 rada 55 umjetnika i sedam umjetnica iz zbirke petrinjskog pulmologa, književnika i izdavača.
Sedamdesetogodišnji Vrga je autor deset zbirki poezije i dvadeset monografija posvećenih likovnoj umjetnost i kulturnoj baštini Pokuplja, organizator osamdesetak likovnih izložbi umjetnika vezanih uz Pokuplje, ali i urednik i izdavač časopisa “Kupa” te kolekcionar umjetnina čija je zbirka u dva navrata teško stradala – prvi puta 1991. kada je uništena u okupiranoj Petrinji, a drugi puta za potresa na Baniji/Banovini 2020. godine.
Organizatori izložbe su istaknuli da se njome predstavlja kolekcionarski pogled na karlovačku likovno-umjetničku baštinu te aktualizira značaj pojedinih istaknutih osobnosti u slikarstvu karlovačke provenijencije tijekom 20. stoljeća, a izloženi su radovi Nikole Dragarića, Franje Korena, Franciska Baka Petelinšeka, Branka Vidovića, Đure Tiljka, Zlatka Šulentića, Marijana Detonija, Tomislava Krizmana, Vladimira Varlaja, Slave Raškaj, Josipa Vanište, Ljube Babića, Ljudevita Šestića, Mirona Makanca, Alfreda Krupe, Višnje Ercegović, Blaža Ćuka, Đorđa Petrovića, Daniela Butale, Nikole Koydla, Miroslava Šuteja… Katalog donosi esej doktora Vrge, sažete biografije svih zastupljenih umjetnika i fotografije svih izloženih umjetnina.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Muzeja grada Karlovca Igor Čulig je rekao da je izložba “lijepo zahvatila” 20. stoljeće i da su su Vrga i kustosica Antonija Škrtić “to znali pročitati, ne samo u ključu moderne i suvremenosti, nego i u ključu našeg zavičaja”. “Nema uvjerljivije priče o Pokuplju od one koju kazuje naš večerašnji gost”, poručio je Čulig.
A. Škrtić je navela da se “ovom izložbom u nedostatku stalnog postava bogate slikarske baštine karlovačkog područja” nastoji predstaviti jedan od mogućih izbora relevantnih umjetničkih djela oslanjajući se isključivo na jednu privatnu zbirku.
– S doktorom Vrgom često surađujemo u pripremi tematskih izložbi, uživamo u razgovorima i profitiramo od njegove osobine da velikodušno dijeli saznanja i informacije, sjećanja i uvide na slike i umjetnike, rekla je A. Škrtić.
Vrga je napomenuo da izložene slike nisu samo njegove, nego da pripadaju hrvatskoj kulturi, pa da ih stoga treba izložiti “kada god za to postoji javni interes ili obrazloženi izlagački poziv”. “Ova izložba pokazuje da se privatni kolekcionari ne doživljavaju kao konkurencija javnom sektoru, nego, naprotiv, kao dobrodošla akcija koja pomaže da se kulturna slika neke sredine usložni, da bude što slojevitija i ažurnija”, poručio je Vrga.
Obrazložio je da njegov kolekcionarski interes počiva na ljubavi prema umjetnosti uopće i prema sredini “iz koje su ta djela iznikla”.
– Dva su kriterija bitna. Prvi je radi li se o umjetniku koji je vezan uz pokupski umjetnički areal, a drugi je li riječ o umjetnini koja sadrži duh prostora. Naizgled, to djeluje jednostavno, ali nije lako ostvarivo. Prvi kriterij je možda lakše ostvariv, ali pronaći umjetninu koja na mah supsumira pokupski prostor teže, i to zato što je nemoguće imati uvid u sve stvoreno na tu temu, zato što to djelo možda nije reprezentativno za samog autora ili zbirku u cjelini, a onda, kad nađete i autora i djelo koje zadovoljava, ne možete ga nabaviti liječničkom plaćom od koje živite, rekao je Vrga.
Napomenuo je da su svi zastupljeni autori preminuli.
– Izlažu se radovi umrlih u velikom vremenskom razdoblju od gotovo dvije stotine godina. Izložba je specifična po tome što ravnopravno izlažu velikani hrvatskog slikarstva te relativno nepoznati, skrajnuti, umjetnici, čija su imena manje poznata. Budući da je izložba primarno memorijalna, da je usredotočena prije svega na njegovanje kulture sjećanja i podsjećanja te na davanje počasti preminulim likovnim umjetnicima, estetska valorizacija nije bila u prvom planu, iako ju je nemoguće izbjeći s obzirom da slike emaniraju svoj likovni kvalitet i kao takve djeluju na doživljaje i emocije publike. U ovome slučaju su emocije možda drugačije jer se među posjetiteljima nalaze i nasljednici pojedinih slikara, a s druge strane smo i svi svjesni da je riječ o završenim opusima koji se više ne mogu proširivati i nadograđivati, pa to opet izaziva posebnu vrst emocije. Upravo zahvaljujući tome što je izložba pijetetna i egalitetna, što je zasnovana na principu jedan autor jedno djelo, ona je jedinstvena i kao takva omogućuje drugačije sagledavanje i tumačenje, ako ne cjelokupne karlovačke likovnosti, a onda barem njezinog zamašnog dijela, poručio je Vrga.
Izložba je ostvarena vlastitim financijskim sredstvima Muzeja grada Karlovca, sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.