KAretrovizor: Danas je odlazak radnika iz Hrvatske katastrofa, nekad se radnik u inozemstvu tretirao kao dobar izvozni proizvod

Jedan od najvećih izazova današnje Hrvatske, posebno nakon
otvaranja tržišta rada u EU, je kako zadržati mlade ljude u
Hrvatskoj. Oporba preuveličava broj onih koji su u zadnje vrijeme
otišli trbuhom za kruhom, vlast umanjuje brojke, jedni tvrde kako
je bolje bilo gdje na Zapadu nego kod nas, drugi s iskustvom
boravka u inozemnstvu kažu kako ni tamo više ne teče med i
mlijeko. Velik je problem što je klincima koji sad idu u osnovnu
ili u srednju školu cilj da se odsele negdje drugdje, a ne da
pokušaju mijenjati stvari ovdje. U socijalizmu je, čini se bilo
sasvim drugačije. Unatoč gotovo punoj zaposlenosti, vlasti su
planski poticale odlazak radnika na privremeni rad u inozemstvo,
oni su uvijek odlazili da bi se vratili, burza je posredovala kod
odlazaka, odlazilo se organizirano iz vrlo praktičnog razloga.
Radnik na privremenom radu u inozemstvu bio je čisti izvoz. Nije
koštao ništa, a slao je toliko potrebne devize nazad u zemlju. U
skladu s tim, čak su i mediji, od nacionalnih do lokalnih (kao u
slučaju ovog teksta), bili na usluzi tim radnicima, savjetovali
ih na što da obrate pažnju, koja su im prava i dužnosti…Na
gastarbajtere se nije gledalo kao na problem zbog kojeg će
Hrvatska biti gospodarski oslabljena ili izumrijeti, već je
odlazak gledan kao obogaćivanje, hrvatski radnik u inozemstvu je
tretiran kao dobar izvozni proizvod.

Kako izbjeći pogreške, 14. veljače 1974.

Neophodno je da naši radnici na privremenom radu u SR Njemačkoj
ne čine greške i prekršaje propisa zbog kojih mogu doći u tešku
situaciju, a i zbog kojih bi u sadašnjem trenutku vrlo lako
dobili otkaz. Jugoslavenski radnici na radu u SR Njemačkoj
trebaju se pridržavati zakonskih propisa i propisa iz
međudržavnih ovora pri rješavanju slijedećih problema i pitanja:
Radna dozvola mora se produžiti 6 nedjelja prije isteka njene
važnosti. Prema zakonu, po pravilu, ovo čine sami radnici, ali je
čest slučaj da dozvole produžava i firma. Ima slučajeva da mnogi
naši radnici nisu produživali dozvolu po dvije i više godina.
Takvi radnici mogu imati teškoća. Od posebne je važnosti
produžiti na vrijeme dozvolu za rad i dozvolu za boravak. Dozvola
za boravak produžava se najmanje 15 dana prije isteka važnosti.

U vezi s dozvolom boravka važno je da naši radnici, pogotovo oni
koji rade u građevinarstvu i zimsko neplaćeno odsustvo provode u
Jugoslaviji, nikako ne produžavaju samovoljno vrijeme boravka kod
kuće. Ne treba se u domovini zadržavati duže od 3 mjeseca, jer se
prekoračenjem toga roka gubi dozvola boravka i pravo povratka u
SR Njemačku.

Mnogi naši radnici ne znaju za pravo na novčanu naknadu, za
nezaposlenost. Radnici imaju pravo na ovu naknadu, ako su otkaz
dobili bez svoje krivice. U tom slučaju dužni su prijaviti se
uredu za rad (Arbeitsamt), koji će im osigurati naknadu i
potražiti novi posao. Radnici ne trebaju odbijati ponuđeni posao
(što često čine, jer im “ne odgovara”), budući da takve slučajeve
ured za rad može skinuti sa spiska nezaposlenih, a s tim,
istovremeno, gubi pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti.

U slučaju da se radnik razboli u Jugoslaviji, treba istog dana o
tome obavijestiti firmu i poslati liječničku potvrdu. Zavodi za
socijalno osiguranje trebaju također odmah poslati obrazac Yu-4,
kojim se prijavljuje da se radnik razbolio.

Radniku koji se razboli u SR Njemačkoj može bolesnička blagajna,
na prijedlog liječnika, odobriti povratak i nastavak bolovanja,
odnosno započetog liječenja u zemlji porijekla. U takvom slučaju
naš radnik mora uzeti obrazac Yu-5, u kome se daje suglasnost da
se liječenje nastavlja u Jugoslaviji. Ima slučajeva da naši
radnici, iako ne dobiju ovu suglasnost bolesničke blagajne,
samovoljno odlaze kući na liječenje. Posljedice ovakvog postupka
su mnogostruke. Prije svega; bolovanje se ne plaća, cijela
porodica se odjavljuje kod socijalnog osiguranja, a na kraju,
radnik može dobiti i otkaz.

Poslije otkaza za vrijeme bolovanja radni staž ne teče, niti se
uplaćuje penzioni doprinos. Njemački propisi u ovom pitanju nisu
isti kao naši, a radnici ne znajući to, ponekad i produžavaju
bolovanje.

Pripremio Tihomir Ivka

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest