"Prije vraćanja forme nakon pauze i prije početka bilo kakvih ozbiljnijih treninga najvažnije je napraviti kvalitetnu psiho-fizičku analizu i testiranje postojećeg stanja svakog sportaša", ističe prof. kineziologije Ivan Ban.
Zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa mnogi sportaši našli su se u problemima kako sačuvati formu i spremno dočekati nastavak natjecanja. “Ovo razdoblje svi moraju prvo shvatiti kao aktivnu regeneraciju organizma, uz promjenu metoda i sredstava treninga prilagođenu postojećim uvjetima rada doma, i drugo, kao mogućnost stvaranja temelja za nadogradnju natjecateljskog treninga koji će, nadamo se uskoro početi”, kaže Miljenko Rak, kondicijski trener i jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za tjelesnu pripremu sportaša, a prenosi Hrvatski rukometni savez.
Nažalost, novonastala situacija sa korona virusom uvelike je ostavila traga na sportaše i njihovu dnevnu rutinu treninga i prehrane. Sportska borilišta, teretane, igrališta više od mjesec dana ostala su prazna te je zbog toga sportašima bilo nemoguće zadržati nivo forme koji su imali do početka ove pošasti. Ipak, sportaši koji su inače poznati po upornosti I disciplini pronalazili su različite načine da zadrže formu u normalnim okvirima. Karlovačkim trenerima postavili smo pitanje “Kako vratiti formu nakon pauze?”. Zahvaljujemo im na suradnji, a evo što su nam odgovorili:
DOMAGOJ PRIMUŽAK (Športska zajednica Duga Resa): Povratak
u formu traje dvostruko više od pauze
– Do pada forme dolazi već nakon tjedan dana ne vježbanja.
U tom razdoblju dolazi do gubitka mišićne mase, snage i
izdržljivosti, a najčešće i do nagomilavanja nepotrebnih
kilograma. Kako krenuti u trenažni proces? Potrebno je biti
motiviran. Treba si postaviti kratkoročne ciljeve i ako je ikako
moguće pronaći partnera za vježbanje, jer je partner osoba koja
vas bodri i motivira. Kod povratka u formu bitan je kontinuitet
vježbanja i postepeno podizanje intenziteta opterećenja. Moramo
znati da povratak u formu, koja je bila prije pauze, traje u
pravilu dvostruko više od pauze zbog koje smo ispali iz forme.
Prije svakog treninga bitne su vježbe zagrijavanja, a nakon
glavnog dijela treninga potrebno je istezanje. Prvi tjedan
vježbanja dao bih prednost nekim aerobnim treninzima, recimo
brzom hodanju ili laganom joggingu, na mekanoj podlozi.
Što s onima koji ne vole trčanje?
– Tko ne voli trčanje, može izabrati bicikliranje. Tako da se
vozi po ravnim stazama, na prijenosima, u brzinama, koje ne
stvaraju veliko opterećenje u ritmu od oko 60 – 80 okretaja u
minuti. Dovoljno je tri puta tjedno trčati oko 40 minuta u
treningu (vožnja biciklom i do 80 minuta). To je izvrstan način
pripreme tijela za napore u treninzima snage i povratku mišićne
mase. Prije i poslije treninga obavezno istezanje i voditi računa
o dovoljnom unosu vode tijekom cijelog dana, barem dvije litre
tekućine.
– Drugi tjedan vježbanja u aerobni trening, trčanje ili bicikliranje, uveo bih par intervala. Recimo ako trčim 40 minuta, nakon 20 minuta trčanja ubacio bih 5 intervala na način da 1 minutu trčim bržim tempom, a 1 minutu sporim tempom (1 minuta brzo + 1 minuta sporo = 1 interval). Poslije toga se vratim uobičajenom tempu trčanja. S tjednima vježbanja povećavamo i broj intervala. Uz dva do tri aerobna treninga uveo bih i vježbe snage i to za početak s težinom vlastitog tijela. Čučnjevi, trbušnjaci, sklekovi, leđnjaci i eventualno marinci … I to opet u intervalima (30 sekundi radim, 30 sekundi odmor, 3-4 serije sa odmorima do 2,5 minute po isteku serije). Nakon dva do tri tjedna možemo početi s vježbama u teretani ili s treninzima koje smo radili prije pauze – objašnjava Dugorešanin Domagoj Primužak, prof. kineziologije.
Individualno radi s vrhunskim sportašima (windsurfing, snowboarding, rukomet, hokej) i sa svima onima koji se žele dovesti u formu. Treninge odrađuje i u dvorani Crossfit Karlovac, vojarni na Luščiću, ili online.
Što je važno?
– Pa, važno je imati na umu da u početku radimo treninge s manjim
intenzitetom (40-50 posto od intenziteta prije pauze) te da
smanjimo broj vježbi po mišićnim skupinama. (npr. umjesto 5
radimo samo 3 vježbe).Takav način rada izrazito je bitan kako bi
se tijelo vratilo u formu sa što manje trauma (ozljeda tetiva,
mišića, ligamenata i kralježnice). Kasnije, u ciklusu
vježbanja jako je važno ne upasti u ‘rutinu’ jedne aktivnosti već
je bitno stalno mijenjati aktivnosti kako bi pozitivno šokirali
tijelo, povremeno (voziti bicikl, planinariti, hodati, rolati,
klizati, plivati …). Podjednako su važni i aerobni treninzi i
treninzi snage i povećanja mišićne mase. Uz vježbanje najvažniji
je dovoljan unos tekućine tijekom cijelog dana. Što se prehrane
tiče, treba se što prije vratiti na režim prehrane kojim ćemo
smanjiti unos šećera, ugljikohidrata te zasićenih masti, a
povećati unos bjelančevina i proteina. Bitno je jesti više manjih
obroka kroz dan. Manji, a češći obroci ubrzat će naš metabolizam
kao i treninzi.
MATIJA ŠTEFANČIĆ (trener NK Karlovac 1919): Forma je
prolazna klasa je vječna!
– Ova pauza je ista onakva kakva bi bila i u ljetnoj
natjecateljskoj stanci. Stoga je jasno da svi klubovi naše lige
ponovno kreću od nule, tako da smo svi u istoj situaciji.
Gledajući ekipno u formu se dolazi kroz pripremne
prijateljske utakmice što ih u ovom slučaju neće biti.
Pojedinačno je to nešto drugačije, mlađi igrači ulaze brže u
optimalne forme dok oni stariji nešto sporije. Ali postoji i ona
uzrečica: ‘Forma je prolazna klasa je vječna!’ – ističe
Matija Štefančić, profesionalni trener u NK
Karlovac 1919.
TATJANA RAŠIĆ I DRAŽEN KEČA (rukometni treneri):
Osnovni cilj je da se stabilizira ranije stečena
forma
Hrvatski rukometni savez donio je odluku o prekidu svih
natjecanja za sezoni 2019/2020. pa tako svi klubovi zadržavaju u
narednoj sezoni 2020./2021. status u onoj ligi kojoj su pripadali
na početku sezone 2019/20., što znači da nema ispadanja iz liga
niti plasmana u viši rang natjecanja. Po toj odluci HRK
Karlovac nakon odigranih 15 kola (od 22) zadržava
plasman na 10. mjestu južne skupine 1. Hrvatske rukometne lige.
Prvoplasirani Trogir neće ići u viši rang, a pretposljednji Solin
i posljednji Mornar Crikvenica (12) neće ispasti.
Rukometašice RK Škola rukometa Karlovac
prvenstvo završavaju na 8. mjestu 2. Hrvatske rukometne lige
Zapad od 12. ekipa. Prvoplasirani riječki Zamet neće ići u
viši rang natjecanja te će i iduće sezone nastupiti u 2. HRL
Zapad, a dvije posljednje plasirane ekipe (Rugvica i Rovinj)
ostaju drugoligaši. Od 18 kola odigrano je 16 kola.
– Logično je da je u proteklom razdoblju došlo do privremenog
pada forme bez obzira što su igrači do sada trenirali kod kuće,
prema planu što su ga dobili. kad nam županijski Stožer civilne
zaštite dozvoli, sukladno naputku o načinu zajedničkog
treniranja, započet ćemo raditi u dvorani, ili na otvorenom, i
tako sve do kraja lipnja. Osnovni cilj nastavka treniranja je da
se stabilizira ranije stečena forma, odnosno pokušaj održavanja
svih potrebnih sposobnosti. Kako je to već uvriježeno, ako nam to
uvjeti budu dozvoljavali, za početak nove natjecateljske sezone
počet ćemo se pripremati početkom kolovoza – kaže profesionalna
trenerica rukometaša Tanja Rašić čije mišljenje
dijeli i trener rukometašica Dražen Keča.
SAŠA BELČIĆ (trener AK Karlovac): Kao prvo treba
odraditi mini pripremni period
– Za kvalitetan plan priprema morao bih znati o kojem je sportu
riječ, nivo sportaša prije pauze i sadašnje stanje, za koje se
natjecanje sprema i kada je to natjecanje i slično …
Nekakav univerzalni odgovor u smislu ‘oporavka nakon Korona
pauze’ bio bi da kao prvo treba odraditi mini pripremni period.
To bi značilo nekoliko treninga, barem prvi tjedan trčanja
umjerenim tempom u aerobnom režimu rada, tako da se organizam i
muskularno i fiziološki pokrene i pripremi za daljnji rad. Uz
aerobni trening može se primijeniti trening snage i obavezno
vježbe istezanja, koordinacije. Nakon toga postepeno se ubacuju
treninzi skočnosti, brzine i na kraju intervalni treninzi.
Ovakvim radom smanjiti će se mogućnost ozljeda na minimum, a kako
dižemo formu tako pojačavamo intenzitet treninga. Kvalitetni
sportaši kojima se uskoro može dopustiti treniranje mogu
individualno započeti s prvom fazom treninga trčanje uz
pridržavanje mjera samozaštite + snaga kod kuće + istezanje kod
kuće i na taj način se pripremiti za grupno treniranje čim to
Stožer dopusti, vjerojatno početkom svibnja – rekao je
Saša Belčić, profesionalni trener u AK Karlovac.
NIKICA VUKELJA (trener STK Aqueastil): Morati ćemo se
okrenuti pripremama za novu sezonu
– Dosta je bitno da su igrači održavali tonus mišića tijekom ove
pauze, barem bazičnim vježbama (trbušnjaci, čučnjevi,
sklekovi, vijača …) Da su trčali (vozili bicikl ili slično)
barem tridesetak minuta dnevno radi očuvanja bazičnog aerobnog
kapaciteta. Tko je to radio, sigurno će mu povratak biti dosta
lakši. No u svakom slučaju kad se krene s normalnim treningom
biti će važno postepeno podizati intenzitet i ekstenzitet
treninga. S obzirom da je ova sezona pri kraju, ozbiljnog
natjecanja u njoj više neće biti pa ćemo se morati okrenuti
pripremama za novu sezonu – naglašava prof. kineziologije
Nikica Vukelja, dugogodišnji trener dugoreških
stolnotenisačica.
IVAN BAN (trener Teniski klub Karlovac): Djecu treba
postepeno vraćati na razinu tjelesne forme
– Nije lako odgovoriti na ovo kompleksno pitanje, a da se ne
ponavljaju metode, vrste, načini treniranja, koje smo već toliko
puta čuli i vidjeli. U današnje vrijeme dostupnosti informacija
putem interneta, svatko za sebe u mogućnosti je odabrati trening
ili način treniranja koji mu se čini prikladnim, no to ne mora
biti i nužno dobar odabir i uvijek bih preporučio savjet struke –
smatra Ivan Ban, prof. kineziologije, koji radi
i kao trener u Školi tenisa kluba iz Vrbanićevog perivoja.
Nije lako raditi s mlađim dobnim skupinama (vrtić, osnovna škola, srednja škola) a što Ivan Ban čini u klubu gdje je učitelj najmlađim tenisačicama i tenisačima. Pogotovo ne nakon ovog stresnog i uznemirujućeg razdoblja:
– Planiram postupno i s velikom senzibilnošću, kroz niz elementarnih igara i različitih struktura gibanja, postepeno djecu vraćati na razinu tjelesne forme koju su imali prije prekida svojih školskih i izvanškolskih aktivnosti – kaže i dodaje: – Kod aktivnih sportaša/aktivnih natjecatelja, također prije svega treba krenuti postupno u trening te odmjereno podizati razinu intenziteta treninga dok se ne postigne zadani cilj. Napomenuo bih da kod aktivnih sportaša koji su cijelo vrijeme pauze bili potpuno zdravi, zasigurno postoji kontinuitet održavanja njihove tjelesne forme na određenoj razini i to u skladu s mogućnostima za trening, pa i onom kućnim. Mišićna memorija sportaša, pa i rekreativaca pamti naše prethodne treninge i vrlo brzo će se vratiti na potrebnu razinu uz poneku upalu mišića i početni umor. Za očekivati je da će prvi treninzi kako djeci , tako i odraslima, kako onim aktivnim tako i rekreativcima biti teški, kako motivacijski, tako i fizički, ali već nakon jednog do dva tjedna sportaši će biti sve bolji i izdržljiviji – objašnjava Ban.
Sportaši i rekreativci ne bi trebali imati isti pristup,
zar ne?
– U početku ne smijemo od sportaša, pa ni od rekreativca,
očekivati da će biti na istoj razini forme kao i prije prekida
treninga pa ih na prvim treninzima nikako ne smijemo pretjerano
opterećivati kako ne bi sve bilo kontraproduktivno i ne bi došlo
do neželjene ozljede.
– Dakle, prije vraćanja forme nakon pauze i prije početka bilo kakvih ozbiljnijih treninga, najvažnije je napraviti kvalitetnu psiho-fizičku analizu i testiranje postojećeg stanja svakog sportaša. Strpljivošću, upornošću, pomno odabranim metodama treninga pod budnim okom trenera, povratak u formu neće izostati – zaključuje Ivan Ban, zaposlenik Ekonomsko-turističke škole.
MARKO PRAHOVIĆ (Veleučilište u Karlovcu): Svaki trening
odraditi sukladno stanju organizma i
energiji
Studenti sportaši Veleučilišta u Karlovcu svoju su formu
održavali “kućnim” treninzima i raznim aktivnostima u prirodi s
dolaskom lijepog vremena. Evo što je na našu temu “Kako vratiti
formu nakon pauze?” rekao prof. kineziologije Marko
Prahović, zaposlenik Veleučilištu u Karlovcu čiji
su studenti/sportaši u dnevnoj komunikaciji s njim te je iz toga
izvukao glavne smjernice.
– Moji su studenti sportaši u dnevnoj komunikaciji sa mnom i iz toga sam izvukao glavne smjernice. Sa svih strana stižu nam rute koje su odrađene trčeći, hodajući, vozeći bicikle po najrazličitijim terenima od Papuka do Velebita. Ipak, uz najavu otvaranja sportskih terena i dvorana, sportski trening moramo podići na viši nivo. Uz svojevrsni detoks koji je uvijek dobro odraditi nakon ovakvog perioda (prisilnog) odmora, treba pažljivo odabrati vrstu aktivnosti ili treninga kojim ćemo se vraćati u formu. Nagle promjene svakako treba izbjegavati i primijeniti u početku neki nisko intenzivni trening.
Kako bi trebali postupiti oni sportaši/studenti koji su se
odlučili na grupni trening?
– Studenti koji su se odlučili na neki grupni trening, a vrlo su
popularni fitness i crossfit u dijelu te populacije, moraju
pripaziti da trening bude prilagođen trenutačnoj tjelesnoj spremi
te postepenom progresijom doći do postavljenog cilja. Jasno je da
se nećete osjećati dobro kad na prvom treningu shvatite da ne
možete dići koliko ste mogli ili istrčati svoju zacrtanu dionicu,
ali to je potpuno normalno. Svaki trening odradite sukladno
stanju organizma i energiji koju imate i rezultati će dolaziti,
osjećat ćete se jače i imat ćete bolju kondiciju.
Što bi onda bila tvoja preporuka?
– Preporuka je da prvih par treninga odradimo uključujući
vježbe za sve mišićne skupine, ali da se ne pretjeruje s brojem
vježbi, ali ni s trajanjem treninga. Nakon toga povećanjem broja
vježbi, intenziteta i trajanja treninga postepeno se vraćamo u
svoju trening rutinu od prije. I da, upalu mišića nećete moći
izbjeći jer je ona znak da mišiće niste dugo aktivirali na ovoj
razini. Kako biste smanjili upale mišića, obavezno posebnu
važnost pridodajte zagrijavanju, ali i istezanju nakon treninga.
Kako studenti sportaši Veleučilišta u Karlovcu povratak
natjecanjima očekuju tek najesen, imamo dosta vremena kvalitetno
se pripremiti. Uglavnom, rekao sam kako bi to generalno trebalo
izgledati te se nisam vezao ni za jedan sport specifično jer nam
se na jesen bliži studentsko prvenstvo u 6 sportova. Dotad se svi
skupa nadamo da će uskoro doći trenutak kada ćemo nesmetano moći
trenirati u uvjetima na koje smo navikli – zaključuje Marko
Prahović.
IVAN ŠIMUNOVIĆ (trener GK Sokol Karlovac): Povratak u
formu će biti nešto teži i sporiji
– Kao odgovorni i ozbiljni sportaši naučili smo se boriti u svim
uvjetima pa smo tako i sada pronašli način da izbjegnemo pauzu
koju nas je sve iznenadila i poremetila redoviti ciklus priprema
i natjecanja. Gimnastičarke i gimnastičari našeg kluba, naše
sokolašice i sokolaši, su uz telefonsko navođenje i savjetovanje
naših trenera održavali kondiciju kod kuće koliko god je to bilo
moguće kako bi, kad pogon ponovno krene, zaostaci budu što manji.
Povratak u formu će biti nešto teži i sporiji jer smo svi pomalo
izbačeni iz uobičajenog ritma treniranja ali, uspjet ćemo. Nema
predaje! – rekao je prof. kineziologije Ivan
Šimunović, glavni trener karlovačkih Sokolaša.
BRUNO ROGIĆ (predsjednik VK Korana): Regatni
veslači trenirali su na ergometrima kod kuće
– Nakon što su se odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite
veslači povukli s Kupe, prestali s aktivnim treninzima na vodi,
dogovoreno je da oni regatni veslači koji imaju tu mogućnosti
prenesu ergometre k svojim kućama i nastave s treninzima prema
programu i uputi trenera, održavali su formu. Njih sedmero će se
tako, nakon što se dobije dozvola, vrlo brzo vratiti na vodu u
kondiciji i biti spremni za regate što slijede do kraja ove
godine. Mlađi veslači pak, i oni koji nisu imali uvjete za
trening na ergometrima, imati će problema i trebati će im neko
vrijeme da budu opet spremni za natjecanja. Škola veslanja je
raspuštena i prije jeseni neće biti okupljanja. No, sve ovisi o
situaciji sa koronavirusom i odlukama Stožera – odgovorio je na
naš upit umjesto profesionalnog trenera Katušina,
predsjednik VK Korana Bruno Rogić.
DARIO KEČA (trener KK Karlovac 1969): Najvažnije za
podizanje forme je motiv, a to je natjecanje!
– Što se tiče treniranja pod ovim specifičnim uvjetima za rad
zasigurno je da će doći do pada forme ali sportaši su navikli na
trening i sada kad su ograničenja. Većina ih održava tjelesnu
aktivnost jer tijelo i um traže aktivnost. Naši treneri imaju, i
znaju, niz programa kondicijskih i tehničko-taktičkih treninga
koje su koristili u dugogodišnjoj praksi prateći najnovije
trendove u pripremi sportaša. Tu nećemo imati problema. Kad
nakon ove situacije s korona virusom krenemo ponovno trenirati
punim intenzitetom u normalnim uvjetima napraviti ćemo inicijalno
testiranje najbitnijih sposobnosti naših natjecatelja i prema
tome odrediti modele treninga pojedinačno i grupno. Najvažnije za
podizanje forme je motiv, a to je natjecanje. Kad sportaš ili
sportašica znaju da im dolazi važan turnir za bolji plasman oni
jače treniraju da bi ostvarili pobjedu sa što boljim rezultatom i
što boljom izvedbom. Sportaši imaju pobjednički mentalitet i uz
motivirane trenere vjerujem da se relativno brzo unutar par
mjeseci mogu se vratiti u formu – ističe Dario
Keča, glavni trener u jedinom karlovačkom karate klubu.
ZORAN BOŽIĆ (trener BK Olimpija): Nama neće biti
preveliki problem vratiti se u formu
– Svi su radili individualno cijelu zimu na snazi i kondiciji,
tako da su to i nastavili i u ovoj situaciji te mislim da nama
neće biti preveliki problem vratiti se u formu. Mi već godinama
imamo individualni pristup tome, tijekom zimskih mjeseci kod
seniora, tako da neki idu na Hard body, neki teretanu ili neki
drugi oblik priprema za koji smatraju da im je najbolji. Nitko
nije prestao s tim individualnim treninzima, a kako nama sezona
nije ni počela, jednostavno ćemo kad krenemo s treninzima
prilagoditi plan kao da je početak priprema, mjesec ožujak.
Nadamo se početku lige 1. lipnja tako da ćemo na taj način i
isplanirati treninge – kaže Zoran Božić,
profesionalni trener bejzbola.
ROBERT FRANJKOVIĆ (predsjednik AK Maraton 2000): Faktor
prehrane je bitan u svakom trenažnom procesu
– Ukoliko ste prije početka pauze bili u dobroj formi, kvalitetno
odrađivali treninge i osjećali napredak, sam povratak će biti
brži i lakši. Naravno, ukoliko ste za vrijeme pauze uspijevali
raditi neke druge aktivnosti. Na primjer, nama se u trčanju
preporučivao bicikl, plivanje … Ili najbolja varijanta, ukoliko
je to moguće, trčanje u bazenu, pa će povratak opet biti lakši i
zahtijevat će kraće vremensko razdoblje. U svakom slučaju,
prilikom povratka trebate uvažiti sve navedene parametre i na
osnovu toga krenuti s treninzima.
Što je važno?
– Prvo si trebate ‘u glavi’ posložiti da je forma ‘otišla’ i da
smo vraćeni nekoliko koraka unazad. Sukladno tome, potrebno je
formirati treninge i krenuti s manjim obimom i manjim
intenzitetom. Paziti na period odmora te se postepeno vraćati na
prijašnje stanje vodeći računa da što prije niveliramo težinu iz
prethodnog razdoblja, ukoliko je došlo do promjene. Faktor
prehrane je također bitan u svakom trenažnom procesu, ali ovdje
je možda čak i bitniji tijekom same pauze kako bi izbjegli
prekomjerno povećanje težine.
– Težina i trajanje povratka u ‘staru formu’ nakon duže pauze ovisi naravno o duljini same pauze, nekim alternativnim aktivnostima tijekom pauze te u razlici kilaže s kojom ste ušli u pauzi i s kojom izlazite. Također, jako je bitno u kojem ste bili stanju prije početka pauze. Osobno sam imao dvije dvomjesečne pauze zbog ozljeda i jednu gotovo polugodišnju u vrijeme rata – kaže Robert Franjković, direktor Karlovačkog cenera, najpoznatije ulične utrke u Hrvatskoj.
MARINA CAPAN (predsjednica ŠAK Dinamic): Velika
odgovornost je na trenerima i pomoćnom osoblju
Na postavljeno pitanje odgovor smo potražili i od Marine Capan
koja se godinama bavi sportskom rekreacijom. Evo što nam je
odgovorila:
– Ispravno je reći da iako je sport možda u središtu života mnogih ljudi, njegov se značaj uvelike smanjuje tijekom ove javnozdravstvene krize. Ogroman je broj sportaša koji ne znaju kada će ponovno trenirati i natjecati se, ali također moraju biti spremni za polazak kad se od njih zatraži da se vrate svom sportu. Bez obzira da li vrhunski sportaš ili rekreativac nakon izolacije neće biti u istoj formi niti u mogućnosti odmah ponoviti svoje ranije rezultate no to ne znači da se u staru formu više nikada neće vratiti. Mnogi se prilagođavaju trenutnoj situaciji i pronalaze kreativne načine kako ostati u formi.
Znači da ne bi trebalo pretjerivati s povratkom u
formu?
– Bez obzira koliko sada treniraju kod povratka u dvorane i na
sportske terene treba biti jako pažljiv. Ne treba
pretjerivati s opterećenjem i intenzitetom treninga jer u
protivnom to može dovesti do ozljede, jake upale, a to znači da
će se opet naći u stanju ne vježbanja. Velika odgovornost i ispit
u klubovima je na trenerima i pomoćnom osoblju.
Ti si stručnjak za fitness, kako postupiti s
rekreativcima kojih je sve više?
– Kod rekreativaca jako je važno da se kod povratka u fitness
centre i dvorane prvo posavjetuju s trenerima i voditeljima te da
u prvih tjedana odrade osnovne vježbe s manjim intenzitetom,
manjim brojem ponavljanja, te smanjenim trajanjem treninga.
Preporučeni intenzitet vježbanja trebao bi biti između 60-70
posto onog opterećenja kojeg je sportaš imao prije na treningu
kako bi se mišići, živčani sustav te vezivna tkiva ponovno
adaptirala na opterećenja.
– Za vrijeme izolacije mnogi klubovi organizirali su online treninge i savjetovanja za svoje članove i sportaše. Tako sam na facebook stranici ŠAK Dinamic-a organizirala online treninge, tri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda i petak) od 19,00 sati kako bi svojim članicama i članovima omogućila da i dalje treniraju te korisno iskoriste svoje vrijeme u izolaciji te ostanu u formi – kaže Marina Capan, viši trener fitnessa dodavši još za kraj: – Osim treninga vrlo je važno ostati u kontaktu sa svojim vježbaćima i članovima kluba jer u ovim trenucima izolacije svima nam je potrebna podrška jer izolacija i nastala promjena mogu dovesti do anksioznosti, straha i panike.