Vijest koja je u takozvanoj sezoni "kiselih krastavaca" osvježila sportsku javnost jest da je Karlovačka županija nakon niza peripetija i političkih prepucavanja s prvim čovjekom Grada Duge Rese Tomislavom Boljarom ipak odlučila graditi sportsku dvoranu pri Osnovnoj školi 'Ivan Goran Kovačić', iako je donedavno sve navodilo na to da od toga neće biti ništa.
SPORTSKA DVORANA, DRUGI PUT
Ogorčen “tihom opstrukcijom” dugoreški gradonačelnik je prije
parlamentarnih izbora na Gradskom vijeću prozvao odgovorne nakon
čega se “klupko” počelo odmotavati. Nije neskromno ako kažemo da
je možda i pritisak javnosti tome pripomogao. Naime, u istoj ovoj
kolumni objavljenoj 24. lipnja ove godine pod naslovom “Političke
igre guše Dugu Resu, negdašnji najsportskiji mali grad” ukazali
smo na višegodišnji problem izgradnje trodjelne sportske dvorane
u gradu na Mrežnici smatrajući kako do realizacije izgradnje
dvorane još nije došlo jer to koče pojedinci, citat iz kolumne:
“U stvari, golica pitanje da li se bivši Dugorešanin a
sadašnji župan karlovački ‘osvećuje’ gradonačelniku Duga Rese
koji nije iz njegove stranke nego pripada drugoj političkoj
opciji koja nije ni u paktu s vladajućima u županiji. Zašto se
župan i ne oglašuje – samo mudro šuti. Valjda čeka da taj grad
povede netko njegov…, završen citat”.
Naime, u OŠ ‘Ivan Goran Kovačić’ učenici u 21. stoljeću nemaju
adekvatne uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture pa je
2012. projektirana trodijelna školska dvorana. Ishođena je sva
potrebna dokumentacija: idejno rješenje, glavni i izvedbeni
projekt, predinvesticijska studija. Izdane lokacijska te
građevinska dozvola koja je valjana do 1. prosinca 202o., plaćen
vodni i komunalni doprinos. Trošak izgradnje dvorane planiran je
u iznosu od 25 milijuna kuna, a Grad Duga Resa je odlučio
sufinancirati trećinu. Nevjerojatno je da država nije u pet
godina mogla iznaći ostatak od 18 milijuna kuna koliko je
proteklo od izdavanja građevinske dozvole. Iz bojazni da će
isteći svi rokovi za gradnju izvjestan je krah cijelog
projekta, istek roka dozvole i odlazak u vjetar oko 700
tisuća kuna koliko je uloženo u zahtijevanu dokumentaciju.
U Karlovačkoj županiji je iza spomenutog istupa dugoreškog
gradonačelnika održano nekoliko sastanaka vezanih za izgradnju
sportske dvorane, a nedavno je u Vraniczaniyevoj 2 u Karlovcu
održan i konkretan sastanku zamjenice župana Vesne Hajsan
Dolinar i Martine Furdek Hajdin sa
suradnicima s gradonačelnikom Tomislavom
Boljarom, ravnateljicom OŠ ‘Ivan Goran Kovačić’
Sanjom Ferkula i Matejem
Žagarom direktorom projektantske tvtke Arhingtrad.
Odjednom se dogodio obrat – donesena je odluka da se krene u
projekt! Zaključeno je da će Županija poduzeti sve radnje kako
dozvola ne bi propala a gradilište biti otvoreno. Kako je RH
dobila 22 milijarde eura, gdje će se dio koristiti i za
obrazovanje, ipak će se ići u cjelovitu izgradnju dugoreške
sportske dvorane kako je prvotno bilo i planirano.
REFORMA HRVATSKOG NOGOMETA
Ovih dana mogli smo iz medija saznati nešto više i o reforma
hrvatskog nogometa koja se planira a koja bi se mogla dogoditi za
dvije godine. Ta reforma posebno zahvaća treću ligu u
kojoj od jeseni nastupaju i karlovački plavo-bijeli. Po
toj bi reformi hrvatski klupski nogomet mogao za dvije godine
doživjeti velike reforme u sustavu natjecanja. Prva HNL od sezone
2022./2023. trebala bi se zvati Elitna liga, a ostala bi na 10
klubova. Druga liga po uzoru na europske trendove nosila bi naziv
Prva liga, te umjesto trenutačnih 16 ubuduće bi brojala 12 ili 14
klubova. Najveću promjenu doživjela bi Treća liga – od postojećih
72 kluba i 5 regija – postala bi jedinstvena treća liga sa 16
klubova i pod imenom – Druga liga.
HNS je ušao u ozbiljan projekt i morat će biti konkretan.
Usporedbe radi, Jedinstvenu treću ligu nemaju ni Španjolska ni
Italija, a ni Hrvatskoj površinom slične zemlje poput Slovačke i
Danske.
Što će biti vidjet će se, a odnosi se na obje teme ove kolumne –
izgradnju sportske dvorane u gradu na Mrežnici i reformu nogometa
u Hrvatskoj.