Strategija sporta utire put svom konačnom završetku, prema Gradskom vijeću, kojemu je konačan prijedlog teksta upućen na raspravu i usvajanje na posljednju ovogodišnju sjednicu koja je zakazana za četvrtak 17. prosinca 2020. godine.
Do konca prošloga mjeseca, od 30. listopada do 29.
studenoga 2020. godine, bio je rok za koje vrijeme u kojem
su građani mogli dostaviti svoje prijedloge i komentare na temu
Strategije razvoja karlovačkog sporta (2021.-2028.). Nakon toga,
po završetku javnog savjetovanja tim koji je radio na izradi
Strategije je analizirao sve pristigle komentare, prijedloge i
osvrte na predloženi dokument.
Komentari, primjedbe i prijedlozi odnosili su se, između ostalih,
na potrebu povećane brige za funkcioniranje kuglačkog sporta
uključujući i osiguravanje odgovarajuće infrastrukture za razvoj
kuglanja, što je i prihvaćeno. Ukazano je za što većom skrbi o
trenerima i prijeko potrebnim stručnim kadrovima u sportu.
Smatraju također i da treba što veći broj djece uključivati u sve
sportove, posebno bazične sportove, kao i uključivanje u školske
sportske klubove. Smatraju da bi u sport trebalo poticati i
uključivati što više građana, osobito mladih. Smatraju i da
treba što više poticati tjelesne aktivnosti
građana. Mišljenja su i da treba pronalaziti kvalitetnija
rješenja i modela financiranja sportskih klubova.
Strategija sporta tako utire put prema svom konačnom završetku,
prema Gradskom vijeću, kojemu je konačan prijedlog teksta upućen
na raspravu i usvajanje na posljednju ovogodišnju sjednicu koja
je zakazana za četvrtak 17. prosinca 2020. godine.
BEZ POBJEDNIKA
Jedan dio karlovačkih sportskih udruga smatra da su zbog
pandemije koronavirusa došli u nezavidnu situaciju, ne samo zbog
netreniranja i prvenstvenih utakmica koje se malo igraju, malo
odgađaju, a i nema velikih natjecanja, već su naglašavaju u
nezavidnoj situaciji i zbog financiranja. Što, dakako, nije
daleko od istine jer, problemi zbog korone su sve učestaliji.
Da skratimo – desetak klubova je javno reagiralo među kojima su
“najglasniji” bili iz RK Škola rukometa Karlovac. No, nisu ni
ostali bili previše blagonakloni prema krovnoj sportskoj udruzi
sporta grada Karlovca. Ističu kako im je dotok novca iz blagajne
Karlovačke športske zajednice (KŠZ) nedovoljan, a do dodatnih
sredstava ne mogu doći. Tvrtke koje su im dosad pomagale, to više
ne mogu, a i nema natječaja preko kojih su mogli namaknuti nešto
sredstava mimo proračuna. Dodatna sredstva koja ostvaruju iz
prikupljene članarine svojih članova su minimalna. Misle da bi im
trebalo financijski pomoći kako ne bi došlo do prestanka rada i
onoga što je još gore, do zatvaranja kluba.
Iz kancelarije KŠZ sa sjedištem na drugom katu ŠSD nisu se
oglušili na taj apel već je u ime Upravnog odbora reagirao
predsjednik Željko Šančić. Slobodni smo zaključiti kako je ova
javna polemika završila bez pobjednika – klubovi nisu dokazali da
će samo tako morati staviti “ključ u bravu”, dok im je KŠZ
odgovorio da su dobili sve što su trebali dobiti, pa i više od
toga.
“Cijelo vrijeme izvanredne situacije uzrokovane korona virusom
svakodnevno komuniciramo s klubovima u cilju iznalaženja rješenja
za pojedine situacije, a u okviru naših mogućnosti. Trenutačno
smanjenje proračuna niti u jednom trenutku nije se odnosilo na
redovne dotacije prema klubovima kojima je dodijeljeni iznos
isplaćen u punom obimu bez obzira na neodržavanje treninga,
utakmica i zaustavljanja sustava sporta tijekom lockdowna”,
poručuje predsjednik KŠZ Željko Šančić.
ŠTO JE UČINJENO?
Kako bi olakšali klubovima poslovanje i da zajednički prebrode
ovu situaciju KŠZ je unutarnjim rebalansom proračuna dodatno
klubovima osigurala oko 400.000,00 kuna. Sredstva se dodjeljuju
temeljem Javnog poziva koji je otvoren cijele godine i na koji se
mogu prijaviti sve članice KŠZ. Razlog dodatnog ulaganja je
upravo pomoć za one koji su ostali bez dijela prihoda od
članarina te kako bi mogli održavati hladni pogon.
Osim redovnih i dodatnih sredstava KŠZ je u 2020. godini
sufinancirala i troškove prijevoza, isplatila sve stipendije za
vrhunske sportaše, sufinancirali su održane sportske
manifestacije, režijske troškove klubova koji imaju vlastite
objekte, liječničke preglede. Osigurali su i besplatne treninge i
sva natjecanja u dostupnim dvoranama unatoč tome što su odlukama
stožera ostali bez većine dvorana u školskom sustavu. Zadržan je
isti broj zaposlenih profesionalnih trenera s punom plaćom i dio
trenera koji su dodatno primljeni temeljem ugovora o radu na pola
radnog vremena. Od rujna je broj dodatnih trenera koji su radili
na pola radnog vremena vratio se na početni planirani broj
dvanaest.