Nakon osvrta na prošlu sportsku godinu ovu kolumnu posvetit ćemo sportu u 2021. godini. Kada je riječ o seniorskom sportu grada na 4 rijeke tu nema puno prostora za nešto novo, bez obzira radi se o ekipnom ili pojedinačnom sportu. Karlovac je tu poprilično skroman.
Važan projekt karlovačkog sporta je Strategija
razvoja sporta grada Karlovca (2012. -2020.) koju je Gradsko
vijeće “amenovalo” krajem prošle godine. Misija je da se kroz
provedbu osiguraju primjereni i pristupačni objekti i stručni
kadrovi koji će omogućiti dugoročni i održivi razvoj vrhunskih
sportaša, kao i sportskih i rekreacijskih aktivnosti za sve
kategorije građana. Vizija je da Karlovac postane grad u kojem će
najmanje 30 posto građana biti uključeno u sportske aktivnosti. S
razvijenom ponudom rekreacijskih sadržaja trebala bi se
poboljšati kvaliteta života građana. Turistički potencijali grada
morao bi biti razvijeniji i kroz sportske aktivnosti, a održivi
razvoj sporta morao bi biti osiguran primjerenim objektima i
stručnim kadrovima. Dokument je tu a krucijalno pitanje je – tko
će Strategiju provesti!?
Možda su baš odbojkašice Karlovca ta ekipa koja
u ovoj godini najviše obećava jer ima objektivne izgleda za
iskorak u viši rang. Karlovačke kuglačice
također naginju prema višem rangu, a od
rukometašica Škole očekuje se da će osigurati
zlatnu sredinu. Rukometaši Karlovca blizu su
povratka u Premijer ligu. Ali, tu je još sve nekako nategnuto –
ništa nije sigurno. Bejzbolaši su klasika – ili
su prvi ili drugi – tu neće biti bitnih promjena.
Nogometaši Karlovca mogli bi ove godine skrenuti
pozornost sportske javnosti ali tek pod uvjetom da zadrže
sadašnji rang natjecanja jer za neki veći iskorak zasad još
nemaju snage. Nekadašnji grad košarke danas je tri svjetlosne
godine daleko od nekadašnje slave. Nema ni “k” od
košarke koja već duže vrijeme niti “smrdi niti
miriše” – ostaju “fenjeraši” karlovačkog ekipnog
sporta.
U pojedinačnoj konkurenciji slika je puno
jasnija – gimnastičarka Petra Furač i karataš
Dino Povrženić i dalje kolo vode, a tu i tamo
zapažen je pokoji bljesak atletičara i atletičarki Karlovca.
Ostali – uglavnom talenti i sportske nade koji
godinama puno obećavaju u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji a
kad dođu u seniorsku kategoriju – slabo ili potpuno nestaju sa
sportske scene. Rekreativci su sve aktivniji što
je svakako dobro, a perjanica su članovi SRK Pedala Laganini.
Njihov agilni predsjednik nikako da dobije nagradu za sportskog
djelatnika godine, iako je unatrag nekoliko godina uporno
predlagan. To je priznanje čini se rezervirano za neke druge
sportske djelatnike!? Ukratko, to je realnost našeg karlovačkog
sporta.
HRVATSKA
Godinu počinjemo i završavamo rukometom. Ne
možemo nabrojati sve što će se događati od sporta u Hrvatskoj u
ovoj godini, izdvojili smo ono najvažnije. U srijedu, 15.
siječnja počinje Svjetsko rukometno prvenstvo koje se do 31.
siječnja održava u Egiptu. Hrvatska igra prvu utakmicu s Japanom
dva dana kasnije, a u skupini su još Angola i Katar. Od 12. do
14. ožujka čeka kvalifikacijski turnir rukometaša za odlazak na
odgođene OI 2020. Hrvatska je na turniru s domaćinom Francuskom,
Tunisom i Portugalom, a dvije najbolje momčadi igrat će u
Tokiju. Nakon bronce na Euru hrvatske su rukometašice
cijeloj sportskoj javnosti poručile kako ne smijemo propustiti ni
Svjetsko prvenstvo u ovoj godini koje počinje 2. prosinca 2021.
U ožujku nas očekuje nikad više nogometa. Nakon
klupskog nogometa u prvom dijelu mjeseca u drugom je u akciji
hrvatska reprezentacija. Bez obzira što se igra Euro na ljeto ovo
je godina kvalifikacija za SP u Kataru 2022.
Vatreni igraju čak 3 utakmice u svega 7 dana.
Prvo 24. ožujka gostuju kod susjeda u Sloveniji, a onda nam 27. i
30. u mjesecu u goste stižu Cipar i Malta.
Godinu dana nakon planiranog, diljem Europe u lipnju će se
održati nogometno EP. Euro otvaraju Italija i
Turska 11. lipnja, a Hrvatska svoju prvu utakmicu igra na
Wembleyju protiv domaćina Engleske dva dana kasnije. Potom nas
18. lipnja čeka dvoboj s Češkom u Glasgowu gdje ćemo i 22. lipnja
posljednju utakmicu u grupi igrati protiv još jednog domaćina,
Škotske. Euro 2020. završava velikim finalem na Wembleyju 11.
srpnja. Nadamo se kako ćemo u srpnju još uvijek gledati Vatrene.
Nakon uzbuđenja na Euru Vatreni se vraćaju u akciju već početkom
rujna. Možemo reći kako će 7 dana biti odlučujuće u borbi
za SP 2022. Već prvog dana rujna Hrvatska gostuje na
teškom gostovanju kod glavnog konkurenta za prvo mjesto, Rusije.
Potom 3 dana kasnije ide na još jedno gostovanje, kod Slovačke, a
potom 7. rujna dočekuje Sloveniju. Iako do kraja kvalifikacija
ostaju još 4 utakmice, ovaj bi mini-ciklus mogao biti ključan.
Potom Vatreni imaju dvostruki program u listopadu. Nakon
gostovanja na Cipru 8. listopada, dočekuju Slovake 3 dana
kasnije.
Nadamo se kako ćemo već ove jeseni zaključiti priču o odlasku na
SP. Za to nam treba 1. mjesto u skupini, a utakmice protiv Malte
11. studenoga te Rusije 14. studenoga dat će nam odgovor idemo li
izravno u Katar. Posebno će biti zanimljiva posljednja utakmica u
skupini jer će možda direktno odlučivati tko je broj 1, Hrvatska
ili Rusija.
Nakon Eura neće biti previše vremena za odmor od sportskih
uzbuđenja jer već 23. srpnja počinju Olimpijske igre u
Tokiju. Olimpijske igre završavaju 8.
kolovoza, nadamo se sa što više medalja hrvatskih sportaša.
——————————————————————-
TUŽNO SJEĆANJE
Godinu 2020. nećemo pamtiti po dobrome. To je
godina u kojoj je svijet pogodila pandemija razmjera kakvi se ne
pamte u zadnjih 100 godina. Koronavirus je odnio niz života i
suštinski promijenio našu svakodnevicu. Hrvatsku su, da nam
godina bude teža, pogodila i dva snažna potresa – 22. ožujka
tresao se Zagreb a 29. prosinca znatno jači potres pogodio je
područje Petrinje, Gline i Siska. U ovoj godini napustio nas je i
niz poznatih osoba, u Karlovcu, Hrvatskoj i u svijetu.
Tko nas je sve napustio iz svijeta
sporta:
Milka Babović (1928) – Bivša vrhunska atletičarka, prva sportska
urednica kod nas
Otto Barić (1933) – Bivši trener Dinama i austrijskih klubova,
nogometni izbornik
Kobe Bryant (1978) – Amerikanac, jedna od najvećih zvijezda u
povijesti košarke
Zlatko Bučar (1929) – Istaknuti planinar, profesor i mentor
Branko Cikatić (1954) – Tigar, hrvatski borac, prvi osvajač
prestižnog K1 turnira
Mihael Javorović (2000) – Vrsni mladi sportaš, član Kick boxing
kluba Tigar Karlovac
Mario Jutt (1948) – Odvjetnik i jedan od najsvestranijih
karlovačkih sportaša
Slobodan Kolaković Boco (1937) – Posljednji iz proslavljene
petorke Željezničara
Branimir Kuleš (1940) – Sveučilišni profesor, veliki zagovornik
juda i karatea
Branimir Majder (1926) – Istaknuti karlovački sportski djelatnik
i gimnazijski profesor
Diego Armando Maradona (1960) – Po mnogima najbolji igrač
nogometa svih vremena
Marko Marić (1942) – Privatni poduzetnik, nogometaš i bivši
dogradonačelnik
Aleksandar Aleks Markulin – Pravnik, sportski dužnosnik, a u
mladosti atletski rekorder
Ivan Pađen – Poduzetnik, sportski djelatnik, predsjednik NK
Karlovac i NK Ogulin
Roman Radočaj – Dugogodišnji sportski ribolovac, član KŠR
Mrežnica iz Duge Rese
Branko Rezar (1932) – Bivši igrač Hajduka, Zagreba i Lokomotive,
kasnije trener
Paolo Rossi (1956) – Najbolji strijelac Svjetskog nogometnog
prvenstva ’82.
Krasnodar Rora (1945) – Legendarno lijevo krilo najslavnije
generacije Dinama
Vlado Sever (1974) – Član zlatne generacije KA-tenisača,
dvoranski prvak Hrvatske
Petar Starčević (1943) – Igrač iz slavnih i zlatnih vremena
karlovačke košarke
Milan Stić (1945) – Prvi karlovački rukometni sudac s najvišom
sudačkom kategorijom
Želimir Štahan (1953) – bivši košarkaš Karlovca ’67 i
golfer
Stjepan Tvrdinić (1960) – Dragovoljac, gospodarstvenik, političar
i sportski djelatnik
Slaven Zambata (1940) – Legendarni kapetan i golgeter zlatne
generacije Dinama
Pero Zlatar (1934) – Veliki novinar i publicist, bivši tajnik i
direktor NK Dinamo
———————————————————-