Nakon dva i pol tjedna natjecanja i 339 podijeljenih kompleta odličja zatvorene su 32. Olimpijske igre, sasvim sigurno jedne od najneobičnijih u olimpijskoj povijesti. Održane su s godinom dana kašnjenja, bez gledatelja i uz stroge epidemiološke mjere. Sudjelovalo je više od 11.000 sportaša iz više od 200 zemalja.
Hrvatsku je u Tokiju predstavljalo 59 sportaša u 16 sportova.
Igre je zaključila s ukupno 8 osvojenih odličja u 5 različitih
sportova. Sa po dvije medalje su tenis, veslanje
i taekwondo dali svoj doprinos ukupnoj brojci, a
u svima njima je osvojena i po jedna zlatna medalja, dok su Tonči
Stipanović u jedrenju i Tin Srbić u
gimnastici srebrima konačnu brojku doveli do
spomenutih osam.
Podsjetimo, Matea Jelić prva se okitila
najsjajnijim odličjem u taekwondou, zatim brončani tekvondaš
Toni Kanaet, braća Valent i
Martin Sinković ponovno su odveslali bolje od
svih, a najbolji teniski par na svijetu Mate
Pavić i Nikola Mektić u finalu su
svladali Ivana Dodiga i Marina
Čilića. Na apsolutnoj listi odličja, Hrvatska je na
solidnom 30. mjestu najuspješnijih, dok je gledajući samo zlatne
medalje na nešto boljem 26. mjestu.
Nije to napredak s obzirom na dva posljednja izdanja Igara, gdje
je Hrvatska 2016. bila na 17. mjestu zemalja s najviše zlata, te
26. na Igrama 4 godine prije toga gdje je uzela 3 zlata, ali i
ukupno 2 medalje manje nego ove godine. Dakle, standard
postavljen prije 5 godina u Rio de Janeiru ostaje
nenadmašen kada se hrvatska ekspedicija vratila s ukupno 10
medalja, od kojih je 5 bilo dodijeljeno za prvo mjesto.
U svakom slučaju impresionirali su profesionalnošću i
usredotočenošću na nastup, a istodobno svojom jednostavnošću i
ljudskom disciplinom. Oni su ponos i najbolji primjer potencijala
hrvatskog društva.
NAJUSPJEŠNIJI AMERIKANCI
Najuspješniji su bili američki sportašice i
sportaši s 39 zlata, 41 srebrom i 33 bronce. Na konačnom
popisu osvajača medalja našle su se 93 države. Najmanje dvije
zlatne medalje na 32. Olimpijskim igrama osvojilo je ukupno 37
natjecatelja, a među njima su 22 sportašice i 15 sportaša.
Najimpresivniji doseg postigao je Novi Zeland. Zemlja od jedva 5
milijuna stanovnika iz Tokija se vraća s rekordnih 20 medalja, od
čega 7 zlatnih, a u Japan su poslali čak 213 sportaša.
Američki 24-godišnji plivač Caeleb Dressel,
osvajač 5 zlatnih odličja, najuspješniji je sportaš 32.
Olimpijskih igara u Tokiju, a australska 27-godišnja plivačica
Emma McKeon je najtrofejnija među sportašicama s
4 zlatne medalje te 3 brončane.
Među višestrukim osvajačima odličja, već prema običaju,
najviše je plivačica i plivača, čak njih 6 među
prvih 9. Zanimljivo je da osim Dressela, na prvih 10 mjesta po
ljestvici najuspješnijih nema više nijednog sportaša.
Svoje najuspješnije Igre slavi i Slovenija (5
medalja, 3 zlata), a od susjeda je ispred
Hrvatske na ovoj ljestvici još i
Mađarska, koja je na nešto manje od 10 milijuna
stanovnika osvojila 20 medalja. Iza Hrvatske su ostale sve zemlje
s područja bivše Jugoslavije. Iako Srbija ima
jednu medalju više, slabija je prema broju srebra. Slovenija je
završila tik izvan najboljih 30, a Bosna i
Hercegovina nakon tri desetljeća i dalje nema nijednu
olimpijsku medalju.
ISTRAŽIVAJE: HRVATSKA IZNIMNO USPJEŠNA U TOKIJU
Zanimljivo je istraživane koje je proveo Tomislav
Globan, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u
Zagrebu, a o čemu piše www.telesport.telegram.hr . Istražio
je koje su zemlje bile najuspješnije ako se u obzir uzimao broj
različitih sportova u kojima su osvojili medalju, jer uska
specijalizacija može dovesti do visokog broja medalja
zahvaljujući samo jednom sportu ili čak jednoj disciplini.
Ukupno je 67 različitih zemalja u Tokiju 2021.
uzelo medalju u barem 2 sporta, s tim da što se neka zemlja
nalazi više iznad crte to su njene medalje više specijalizirane
za neke sportove, a veću raznovrsnost imaju one zemlje koje se
nalaze dalje ispod regresijske linije. Nema nacija poput Kenije
ili Jamajke koje su svojih 10, odnosno 9 medalja s ovih
Olimpijskih igara uzele isključivo u atletici, a Hrvatska iako je
na ovim Igrama bila za 1 sport konzervativnija po broju
različitih sportova u kojima je uzela medalju u usporedbi s
protekle dvije, kada se to skalira na broj stanovnika ponovno
upada među 10 najboljih.
No, to je iznimno nepošteno prema svjetskim velesilama.
Hrvatska se nalazi na 1,2 različita sporta na milijuna
stanovnika, a da bi, primjerice, SAD došle na tu
vrijednost Olimpijske igre bi trebale imati oko 390 različitih
sportova. Naravno, uz uvjet da Amerikanci uspiju uloviti medalju
u svakome od njih. Budući da je ovogodišnje izdanje brojilo tek
33 sporta, jasno je zbog čega je nemoguće da se bilo koja velika
zemlja, bez obzira na opseg uspjeha nađe na ovoj listi. SAD je
uzeo medalju u čak 25 sportova, ali to im je dovoljno tek za 0,08
sportova po milijuna stanovnika.
Sve što možemo je služiti se dosad poznatim i priznatim metodama
ocjenjivanja relativnog uspjeha na Olimpijskim igrama, a one sve
kažu kako je Hrvatska bila iznimno uspješna u
Tokiju. Među najboljih 10 nalazi se gledamo li broj
medalja i broj zlata po broju stanovnika, po BDP-u ili prema
broju sportova u kojima se medalja osvojila. Sudeći po brojkama,
to je samo nastavak trenda koji je postavljen još tamo u Londonu
2012., a koji će se nadamo se nastaviti i za 3 godine u Parizu
gdje se održavaju iduće Igre.
Olimpijska zastava sada je u rukama Pariza, domaćina sljedećih
33. Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine.