Karlovačkom sportu puno bi značio sponzorski "cekin" makar on bio očerupan poput pileta iz reklame (»žut k'o cekin«), ali neka samo dođe jer bez poticaja s te strane ka-sport i dalje će tapkati na mjestu. Zašto se onda uopće čuditi: Koliko para, toliko muzike!
Jedan moj zagrebački kolega novinar tvrdio je da među momčadskim
dosezima hrvatskog sporta 4 rezultata se gotovo sigurno nikada
neće ponoviti: košarkaško olimpijsko srebro iz 1992., svjetska
nogometna bronca iz Francuske 1998., olimpijska bronca osmerca iz
2000. i osvajanje teniskog Davis kupa 2005.. Davis kup smo opet
osvojili 2018., nogometna bronca se iste godine pretvorila u
srebro, košarkaši su još 3 puta bili u četvrtfinalu Olimpijskih
igara, a veslački osmerac više nikad nismo uspjeli ni
sastaviti. I bio je u pravu.
Nakon Tokija mnoge države jednokratno će nagraditi svoje
olimpijske odličnike, a među njima je i Hrvatska koja će za tu
svrhu izdvojiti nešto više od 4,0 milijuna kuna. Najbolje će
proći olimpijski pobjednici – tekvondašica Matea Jelić, veslači
Valent i Martin Sinković te teniski par Mate Pavić i Nikola
Mektić – kojima će pripasti po 208.000 kuna (27.730 eura).
Srebrni jedriličar Tonči Stipanović, gimnastičar Tin Srbić i
teniski par Marin Čilić i Ivan Dodig zavrijedili su po 130.000
kuna (17.330 eura), a brončani veslač Damir Martin i tekvondaš
Toni Kanaet po 92.000 kuna (12.270 eura). Nagrađene će biti i
djelatne stručne osobe koje će za olimpijsko zlato podijeliti
416.000 kuna (55.460 eura), za srebro 260.000 kuna (34.670 eura),
a za broncu 184.000 kuna (24.430 eura).
HRVATSKI SPORT
Hrvatska vlada je na 11. sjednici (23. rujna 2020. godine)
raspravljala o vrlo bitnoj temi, ključnoj financijskoj stavci
svake države: “Smjernice za izradu državnog proračuna Republike
Hrvatske za 2021. i projekcija za 2022. i 2023.” Prema spomenutom
dokumentu, za Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske
projicira se za 2021. godinu iznos od 294 milijuna kuna. Za
godinu 2022. povećanje na 311 milijuna kuna, a za 2023. iznos od
312 milijuna kuna. Godine 2016. (olimpijska godina) je država za
sport izdvojila 221,7 milijuna kuna. Pred kraj te godine je
oformljen SDUŠ koji je uspio podignuti državna izdvajanja za
sport u 2017. na 254 milijuna kuna. Središnji državni ured za
šport uspio povećati proračun do 336 milijuna kuna u 2019. i 424
milijuna kuna za 2020.
KARLOVAČKI SPORT
Zadnje tri godine izdvajanje za sport Karlovca je otprilike na
istoj razini u nominalnim iznosima, nešto manje od 8 milijuna
kuna. Godine 2020. iznosio je samo 2,81% proračuna. Na ljestvici
31 grada, 29 najvećih plus dva koji ne spadaju u najveće, ali su
središta županija, Karlovac je 9. po veličini, 10. po
financijskoj snazi, 15. po apsolutnom izdvajanju za sport, ali
tek 21. po udjelu izdavanja za sport iz proračuna. Za usporedbu,
od 2016. do 2020. godine ima 17,3% povećanje izdvajanja za sport.
Istovremeno Osijek ima 42,2%, a Dubrovnik čak 59%. Ukupno
karlovački sport godišnje košta oko 10 milijuna kuna. Tu se radi
o zbroju prihoda svih klubova, a samo dva kluba imaju godišnje
proračune veće od milijun kuna. Plan je do 2028. godine povećanje
na 20 milijuna kuna.
Nedavno smo došli do podataka o proračuna financiranja rukometnih
klubova Premijer Hrvatske rukometne lige – samo od grada i
županije, te od sponzorstva i donacija. Zanimljivo je vidjeti
gdje je tu karlovački rukomet. Vjerujemo da nije bitno
drugačije niti u drugim sportovima, osim možda u nogometu.
DRUGI MOGU, KARLOVAC NE MOŽE?
HRK Karlovac kao novi premijerligaš je na posljednjem mjestu od
16 klubova, “fenjeraš” i prije početka natjecanja. Financiran je
iz proračuna Grada i Županije u iznosu od 290.000 kuna. U
usporedbi s još dva nova premijerligaša, RK Trogir je na 6.
mjestu za kojega grad i županija izdvajaju 700.000 kuna, a RK
Rudar iz Ruda kraj Samobora je na 8. mjestu te liste s
izdvajanjem u iznosu od 600.000 kuna, a kutinska Moslavina je 12.
sa 420.000 kuna.
RK PPD Zagreb i RK Nexe su na vrhu te liste kao profesionalni
klubovi, zatim slijede: Gorica (1.000.000), Bjelovar (900.000),
Dubrovnik (800.000), već spomenuti Trogir (700.000), Varaždin
(750.000), novi ligaš Rude (600.000), Zamet (600.000), Spačva
Vinkovci (470.000), a Dubrava, Moslavina i Poreč kao da su se
dogovorili (svatko dobiva po 420.000), Umag (400.000), Sesvete
koje je nekidan pobijedio u Karlovcu sa 10 golova razlike
(350.000) i “fenjeraš” Karlovac (290.000).
Prema proračunu klubova Premijer lige samo od sponzorstva i
donacija HRK Karlovac tu stoji nešto bolje. Nije posljednji već
pretposljednji 16. sa 310.000 kuna, sveukupno 600.000. Na
primjer, novi ligaš kutinska Moslavina koja je na 12.
mjestu po izdvajanjima iz proračuna grada i županije na ovoj
listi zauzima 11. mjesto sa 600.000, sveukupno
grad+županija+sponzorstva i donacije raspolaže s 1.020.000 kuna
godišnje. Ispred Karlovca na 13. mjestu je RK Trogir koji
od sponzorstva i donacija ostvaruje 50.000, sveukupno 1.200.000
kn. Novi ligaš RK Rude iz Ruda kraj Samobora je po izdvajanjima
od sponzorstva i donacija na posljednjem 16. mjestu sa 300.000
kn, sveukupno proračun + donacije i sponzorstva je 900.000 kuna,
te je i po sveukupnom iznosu 300.000 kuna više prihoduje od
HRK Karlovca.
Pogled na tu listu je sljedeći: PPD Zagreb i Nexe (profesionalni
klubovi), Varaždin (750.000, sveukupno 1.500.000), Spačva
Vinkovci 850.000, sveukupno 1.320.000), Bjelovar (900.000,
sveukupno 1.800.000), Poreč 780.000, sveukupno 1.200.000),
Zamet (650.000, sveukupno 1.200.000), Umag (650.000, sveukupno
1.50.000), Dubrava 620.000, sveukupno 1.040.000), Sesvete
650.000, sveukupno 1.00.000), Moslavina (600.000, sveukupno
1.020.000), Gorica (470.000, sveukupno 1.470.000), Trogir
(500.000, sveukupno 1.200.000), Dubrovnik 300.000, sveukupno
1.100.000), Karlovac (310.000, sveukupno 600.000) i Rudar Rude
(300.000, sveukupno 900.000).
Međutim, baza sporta u Hrvatskoj je u radu u klubovima i zato se
isti trebaju financijski pomoći, osim od lokalne zajednice i od
države.
GORKA ISTINA
Gorka je istina da Karlovac nema niti jednog sportaša 1. i 2.
kategorije po kategorizaciji HOO-a. Grad ima samo 45%
kvalificiranih trenera i po tome je ispod standarda. Više od 60%
trenera ima do 10 godina iskustva i rade 60% manje sati nego bi
prema standardima trebali raditi. Profesionalni treneri su po
satima rada 30% ispod standarda. Cilj je do 2028. imati 90
klubova u 45 sportova, uključiti 50% djece u sport, 9% od ukupnog
broja građana i stvoriti 10 sportaša 1. i 2. kategorije.
“Danas kad kažeš cekin, odmah ti pred oči izlazi reklama s
očerupanim piletom (»žut k’o cekin«). No cekin je zlatnik, dukat,
koji je ime dobio po tal. zecca, što znači kovnica novca.
Napoleondori se obično daruju kao kumovski darovi na krštenju ili
firmi.” Karlovačkom sportu puno bi značio sponzorski “cekin”
makar on bio očerupan poput pileta iz reklame, ali neka samo dođe
jer bez poticaja s te strane ka-sport i dalje će tapkati na
mjestu. Zašto se onda uopće čuditi: Koliko para, toliko muzike!?