Dobra vijest je što se jedna županija okitila priznanjem najsportskije županije u Lijepoj Našoj. Loša vijest je ta što sport u jednom od najtrofejnijih kvartova u Hrvatskoj prema broju osvojenih olimpijskih medalja ima katastrofalnu sportsku infrastrukturu. Karlovac je na sreću po općim uvjetima i sportskim objektima u zlatnoj sredini - između Čakovca i Dubrave.
Nedavno je objavljeno da je Međimurska županija
najsportskija županija u Hrvatskoj. Tim je povodom ispred zgrade
Međimurske županije gimnastičar Filip Ude podigao zastavu na
kojoj piše: Međimurje – Europska regija sporta 2022. i time
označio da Međimurska županija s 1. siječnjem 2022. postaje prva
županija u Hrvatskoj koja je dobila ovu prestižnu titulu.
Međimurska županija na svojih 730 kvadratnih kilometara ima 426
udruga, više od 15.000 registriranih sportaša i više od 6 tisuća
aktivnih sportaša. Imaju odlične pojedince koji ostvaruju
vrhunske rezultate, uz pomoć trenera, predsjednika klubova i
mentora a uz profesionalni sport vrlo je razvijena i sportska
rekreacija. Da je ova titula velika čast, ali i obaveza, naglasio
je i Mato Kljajić, predsjednik Zajednice sportskih udruga i
saveza Međimurske županije, poručivši kako su najbitniji
sportaši i sportašice, oni koji brane boje svojih
klubova i Međimurja.
U KARLOVCU 214 UDRUGA SA 3.447 SPORTAŠA
Nije usporedba s Međimurskom županijom ali podsjetimo ipak ovom
prigodom da na području grada Karlovca djeluje
214 udruga u području sporta, od kojih je njih 123 učlanjeno u
KŠZ. Sportski klubovi učlanjeni u KŠZ okupljaju ukupno 3.447
sportaša svih dobnih uzrasta. U dijelu stanovništva koje obuhvaća
djecu i mlade od 5 do zaključno sa 17 godina starosti, udio
uključenih u sport je 30,2% od ukupne populacije tog uzrasta.
Navedeni broj sportaša se odnosi na registrirane sportaše koji
sudjeluju u sustavima sportskih natjecanja kao i na
neregistrirane sportaše (najčešće početnici) koji još ne
sudjeluju u sustavima natjecanja.
U prosjeku klubovi imaju oko 40 sportaša
članova, a raspon broja sportaša po klubu kreće se od klubova s
manje od 10 članova do klubova koji imaju više od 200 članova.
Sportski klubovi koji imaju više od 200 sportaša su: GK Sokol
Karlovac, NK Ilovac, NK Karlovac 1919 i RK Škola rukometa
Karlovac. Sportaša koji pripadaju mlađim dobnim skupinama (djeca
i mladi do 18 godina) ima 2.035. Sportaša seniorskog uzrasta
(mlađi seniori i seniori; 18 godina i više) ima 570. Ostalih
članova klubova (veterani, rekreativci, nenatjecatelji i sl.) ima
842. Najmasovniji sport u Karlovcu je nogomet u
koji je uključeno 25% svih karlovačkih sportaša. Slijedi
taekwondo koji okuplja više od 400 članova. U 5 najmasovnijih
sportova uključeno je 60% svih sportaša na području Grada
Karlovca.
U sustavu karlovačkog sporta, prema podacima prikupljenima od
klubova, djeluje ukupno 104 trenera. Od toga
broja njih 15 je u statusu trenera profesionalca, dok su ostali
treneri u statusu honoraraca ili volontera. Osim trenerskoga
kadra u sustavu karlovačkog sporta sudjeluje i 87 osoba koje nisu
direktno vezane uz trenerski posao nego obavljaju druge stručne
aktivnosti u klubu. Sportska infrastruktura
u Karlovcu zasad zadovoljava. Od novog olimpijca Karlovac dijele
još podosta godina strpljivog čekanja.
A da nije Karlovac baš kako mnogi misle na repu zbivanja evo
jednog podatka iz zagrebačke Dubrave.
NAJOLIMPIJSKI KVART U HRVATSKOJ
Da je zagrebačka Dubrava grad, bila bi peti
najtrofejniji u Hrvatskoj po broju osvojenih olimpijskih medalja!
Brojni hrvatski istaknuti momčadski sportaši odrasli su ili
sportski ponikli upravo u tom kvartu. Od Sandre
Perković, preko Tina Srbića ili
Filipa Hrgovića do tisuća današnje djece koja u
Dubravi igra nogomet, košarku, rukomet i brojne ostale sportove
poput atletike, gimnastike, plivanja, mačevanja ili taekwondoa.
Neupućen bi pomislio da Dubrava ima sjajne uvjete za rad koji
polaže takve rezultate. No realnost je upravo suprotna jer njena
sportska infrastruktura nimalo ne prati uspjehe i potrebe njenih
sportaša.
Posljednji sportski objekt u Dubravi izgrađen je 2001. godine, a
plivalište za njenih 120 tisuća građana najavljuje se već više od
10 godina. NK Dubrava Tim-kabel ove sezone bori se za povratak u
1. HNL nakon gotovo 30 godina. Novi tartan na atletskom stadionu
mahom koriste građani i rekreativci za rolanje. U derutnoj
dvorani, potrošenoj od stalnog korištenja nekoliko srednjih
škola, te košarkaških i rukometnih klubova utakmice se znaju
prekidati zbog prokišnjavanja krova. Publika katkad
otvara kišobrane kao da se igra vani. RK Dubrava je
doslovno pokisnuo. Zadnjih sezona dvorana prokišnjava, delegat je
jednom prekinuo utakmicu protiv Islanđana jer su gledatelji
otvarali kišobrane. U ništa boljem položaju nije ni košarkaški
premijerligaš, KK Furnir, čiji direktor Boris Gnjidić…