Zahvaljujući prvom Hrvatu s olimpijskom medalju Slunj je kandidat za Prvenstvo Hrvatske u floretu - Završene su Zimske olimpijske igre Peking 2022 - Pokrenuta je ideja da se ZOI 2030. ili 2034. održe u Sarajevu.
NERALIĆEVI DANI U SLUNJU
Milan Neralić je rođen u Slunju 26. veljače
1875. godine, a umro u Bečkom Novom Mjestu 17. veljače 1918. i
bio je jedan od najboljih mačevalaca u Austro – Ugarskoj, također
i učitelj mačevanja. Prvi Hrvat s osvojenom olimpijskom medaljom
u Parizu 1900.
Polaganjem vijenaca ispred rodne kuće hrvatskog mačevaoca Milana
Neralića počeli su u četvrtak u Slunju Neralićevi dani, u
sjećanje na tog prvog hrvatskog olimpijca i prvog hrvatskog
osvajača medalje na Olimpijskim igrama u Parizu 1900. godine.
Počast uspješnom olimpijcu iskazale su karlovačka županica
Martina Furdek Hajdin i gradonačelnica Slunja
Mirjana Puškarić.
Neralić je prvi u povijesti primijenio ‘leteći ispad’, munjeviti
ubod protivnika iz visokog skoka. Sudjelovao je na OI 1900. u
Parizu, osvojivši brončano odličje u sablji. Svečanost je
nastavljena otvaranjem izložbe eksponata olimpijca u Pučkom
otvorenom učilištu Slunj. Izložbu je postavio Hrvatski
mačevalački savez, a sve o izlošcima, ali i tehnici mačevanja,
posjetiteljima je podrobno opisao i predstavio predsjednik HMS-a
Antonio Trcin. Prema Trcinovim riječima,
u subotu 26. veljače, biti će otkrivena
Neralićeva bista u Slunju, na ulazu u grad, da bi se široj
javnosti približila povijesna činjenica o uspješnom mačevaocu iz
Slunja. U svibnju ove godine u Slunju će se
održati Prvenstvo Hrvatske u floretu, također će se i
demonstrirati Škola mačevanja, a nastojat će se otvoriti i
mačevalački klub, U Hrvatskoj mačevalački klubovi jesu u Zagrebu,
Zaprešiću, Karlovcu, Poreču, Splitu i Osijeku.
ZOI PEKING 2022
Impresivnom svečanošću i simbolikom iz kineske tradicije, nakon
18 natjecateljskih dana sa sudjelovanjem 2871 sportaša i
sportašica u 15 sportova i sportskih grana, te 109 podijeljenih
kompleta medalja, u Pekingu su zatvorene XXIV. Zimske
olimpijske igre.
U svečanom izlasku predstavnika 91 olimpijske reprezentacije
hrvatsku zastavu nosila je olimpijska debitantica iz skijaškog
trčanja, 17-godišnja Tena Hadžić. Hrvatsku je na
ZOI u Pekingu (4. – 20. veljače) predstavljalo 11
olimpijaca i olimpijki, a najbrojniji su bili u alpskom
skijanju – šest, dok su nordijci bili zastupljeni s tri, a brzo
klizanje na kratkim stazama s jednom predstavnicom, jednako kao i
snowboard. Hrvatska nije uspjela osvojiti medalju, ali jedan
Hrvat ipak se vraća s medaljom iz Kine. Riječ je o
Mislavu Rosandiću, Zagrepčaninu koji je s
reprezentacijom Slovačke u hokeju na ledu osvojio broncu.
Bile su to Igre za koje će u olimpijskim analima ostati zapisano
i da su bile prve zimske igre održane u
pandemijskim (COVID-19) uvjetima, što je posebno
apostrofirao predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO)
Thomas Bach, koji je u društvu kineskog
predsjednika Xi Jingpinga, proglasio Igre zatvorenima.
Norveška je daleko najuspješnija nacija u
Pekingu i postavila je novi rekord u broju zlatnih medalja.
Posljednjeg dana Therese Johaug popravila je
zlatni rekord na 16, uz 8 srebrnih i 13 brončanih medalja.
Nijedna nacija dosad nije osvojila toliko na Zimskim igrama, a
prethodni rekord bio je 14 zlatnih medalja, što je uspjelo
Norveškoj i Njemačkoj 2018. i Kanadi u Vancouveru 2010.
IDEJA KOJA ODUŠEVLJAVA
Kako je već odlučeno da će sljedeće Zimske olimpijske
igre biti održane 2026. u Cortini
d’Ampezzo, uvelike se već spekulira tko bi mogao dobiti
organizaciju Igara 2030. i 2034. Za sada su glavni kandidati –
naši susjedi!
Barcelona je željela nastaviti stopama Pekinga i poslije Ljetnih
(1992.), organizirati i Zimske igre, i to 2030. Njezina
kandidatura obuhvaća čak četiri države, jer bi se te Igre
održale, osim u Španjolskoj i u Andori, Francuskoj, ali i u –
Bosni i Hercegovini. Odnosno u Sarajevu, gdje od
Igara 1984. postoje objekti. Doduše u groznom su stanju ali ne
mora se nanovo intervenirati u prirodu, što je jedna od vodilja
MOO-a. Sarajevo, kao patnik zadnjeg europskog
rata, dobra je priča. Austrijska Koruška već je potvrdila
spremnost za organizacijom, a javili su se i Slovenci …
No, i za one sljedeće Igre, ako kandidatura postane službena i
ukoliko se ona ishodi, nećemo morati daleko na put. Jer, za Igre
2034. u kombinaciji su Austrija, Italija i Slovenija. Ova
ideja nije nova, inicijativa poznatija kao Senza Confini
bila je aktualna 90-ih godina proteklog stoljeća, a zadnji puta
se o njoj pričalo za Igre 2006. kojima je na kraju domaćin bio
Torino.