Prva planinarska organizacija osnovana je 1857. godine u Engleskoj. Već 1874. godine osniva se planinarska organizacija u Hrvatskoj. Prvi članovi Hrvatskog planinarskog društva bili su prirodoslovci, među kojima je bilo i 16 članova akademije. Među njima su bili i Karlovčani Ljudevit Rossi i Radoslav Lopašić.
“Svi planinari Karlovca a posebno članovi Planinarskog društva
Dubovac ove godine obilježavaju tri značajne obljetnice: gotovo
100 godina neprekidnog rada PD Dubovac i
140 godina početka organiziranog planinarstva u
Karlovcu, te 65 godina Karlovačke obilaznice i
40 godina Dubovačkog planinarskog puta”, tako su iz PD Dubovac
najavili program obilježavanja obljetnica.
Svečanost je započela jučer (utorak 4. travnja 2023.) prigodnom
izložbom u
Gradskoj knjižnici ‘Ivan Goran Kovačić’. Svečana sjednica
Skupštine zauzima posebno mjesto u obilježavanju ovih obljetnica
a održava se pod pokroviteljstvom Grada Karlovca, danas u srijedu
5. travnja 2023. u Gradskom kazalištu Zorin dom.
Dakako, ovo je prigoda da tu karlovačku planinarsku obljetnicu
zabilježimo i u ovoj kolumni.
INSTITUCIONALIZIRANJE PLANINARSTVA Prvi
pokušaj institucionaliziranog planinarstva u Karlovcu zabilježen
je 1898. godine. Na nagovor Dragutina Hirca,
urednika Hrvatskog planinara, karlovački pučki učitelj i urednik
časopisa “Škola” Stjepan Širola utemeljio je u
Karlovcu te godine HPD-ovu podružnicu. O tome je Hirc u prvom
godištu HP-a 1898. godine pod naslovom “Podružnica u Karlovcu”
zabilježio ovo: “Za osnutak ove podružnice stiče si lijepih
zasluga pučki učitelj omladinski pisac g. Stjepan Širola, koji se
na ponuku urednika radosno latio tog rodoljubivog posla. Pismom
od 23. lipnja priobćuje nam, da će u podružnicu pristupiti sva
pn. gg. članovi Društva za poljepšavanje grada Karlovca i to gg.
dr. E. Sukanić, sudb. Pristav V. Pogled, gr. kontrolor, profesori
dr. A. Gavazzi, F. Župčić, F. Schmidt, Stj. Širola, I. Ivančić –
trgovac, I. Lach – trgovac, dr. I. Rajner odvjetnik, I. Orešković
gr. blagajnik, M. Lukšić gr. posjednik, I. Car – brijački
majstor. Živili.”
Ushićen usponom na Klek 1874. godine, dr. Johanes
Frischauf, sveučilišni profesor iz Graza, susreo se u
Ogulinu s časnikom i književnikom Budom
Budisavljevićem te pravnikom i piscem Vladimirom
Mažuranićem. Njihov susret je potaknuo osnivanje
Hrvatskog planinarskog društva iste godine u Zagrebu, kao devetog
nacionalnog planinarskog saveza na svijetu.
Prema pisanim tragovima Karlovac ima povijesni primat u hrvatskom
planinarstvu, što i nije čudo jer je kulturni život u prvoj
polovici 19. stoljeća u tom gradu bio gotovo ravan Zagrebu.
Dovoljno je podsjetiti na ilirkinju Dragojlu
Jarnević (1812. – 1875.), na njezin dnevnik u kojem je
zabilježeno ne samo to da je ona prva u Hrvatskoj zabilježila
jedan penjački podvig nego i da su Karlovčani 30-ih godina
redovno planinarili na brdo Martinščak.
DUGA TRADICIJA Međutim, u
organizacijskom pogledu bilo je prilično lutanja, počevši od
osnivanja HPD-ove podružnice 1898. i njezine obnove 1923.
pod imenom Martinščak pa do osnivanja PD-a Karlovac 1948. i
njegova preimenovanja u PD Dubovac kad se 1954. društvo
prihvatilo obnove gradine Dubovac. Predsjednik te godine je bio
je mr. ph. Karlo Andrašević, potpredsjednik
Zlatko Satler, a tajnik Štefan
Vuković.
Do 2. svjetskog rata izredao se u društvu
priličan broj istaknutih ličnosti od kojih ćemo izdvojiti prof.
Rudolfa Krušnjaka koji je 1883. godine bio
HPD-ov povjerenik za Karlovac, učitelja Milana
Ribara (1893. – 1984.) koji je 1923. obnovio podružnicu
Martinščak, prof. Zvonimira Kelera (1900. –
1979.) koji se osobito posvetio Žumberku, ing. Zdravka
Satlera (1892. – 1982.) koji je bio predsjednik društva
i prije i poslije 2. svjetskog rata te Karla
Andraševića (1887. – 1958.) koji je bio začetnik
organizirane speleologije u Karlovcu. U speleološkoj djelatnosti
istakao se Rudolf Starić (1941.), a u GSS-u
Dubravko Butala (1958.).
Nakon 2. svjetskog rata PD Dubovac je razvio
svestranu djelatnost, počevši od izgradnje doma na Vodicama i
alpinističkih ekspedicija u svjetska velegorja pa do
organiziranja planinarskih i speleoloških škola.
Poslije Domovinskog rata osnovano je još
nekoliko planinarskih društava, među njima i jedno koje je uzelo
staro ime Martinščak, te PD Karlovac. Posebne prikaze zavrjeđuju
karlovačka speleologija i alpinizam te djelatnost gorske službe
spašavanja.
Planinarski savez Grada Karlovca osnovan je 14. siječnja 2009. u
Karlovcu. Za predsjednika je izabran Mladen
Kuka, a za tajnika Mladen Postružnik. U
Savez su uključena sva planinarska, speleološka i
ekspedicionistička društva iz Karlovca.
POZNATI PLANINARI Karlovački kraj dao je
brojne svjetske putnike, planinare, istraživače i pustolove poput
Jurja Križanića, Alberta Lukšića, Napoleona Lukšića,
Janka Mikića, Dragojle Jarnević te naposljetku najveće
od najvećih – braću Mirka i Stjepana
Seljana. Najpoznatiji svjetski putnici, Karlovčani Mirko
i Stjepan Seljan, prvi su Hrvati koji su planinarili po Andama.
Stariji brat Mirko ovako je 1905. pisao o vrhu Aconcague i o
svojim težnjama: “Divan je. Strši visoko u nirvanu neba,
dižući se kao osamljeni div (….) Naši pređi i naše pokoljenje
otkriva tajne našeg planeta, a naši potomci činit će to isto na
drugim planetima, koji se kreću po svemiru.”
Bogata djelatnost karlovačkih planinara obrađena je 2013. u dvije
knjige monumentalnog obujma. Jedna je Ljetopis PD Dubovac
1923-2013. autora Vitomira Murganića, a druga
Povijest planinarstva u Karlovcu autora Rudolfa
Starića i Mladena Kuke.
PD DUBOVAC Planinarsko društvo Dubovac
jedno je od najstarijih planinarskih društava u Hrvatskoj.
Osnivačka skupština održana je 5. travnja 1923. godine na kojoj
je izabran za prvog predsjednika društva profesor Dušan
Jakšić, tajnik Milan Ribar, a za
blagajnika Ivan Bartol. U društvu se okuplja oko
130 planinara.
Svi članovi društva su entuzijasti – volonteri koji kroz
razno-razne planinarske aktivnosti djeluju u radu odsjeka,
sekcija i komisija. Aktivni su u svim segmentima rada no ipak po
aktivnostima od ostalih odskaču: Alpinistički odsjek, Vodička
sekcija, Markcistička sekcija, Gospodarska komisija, Komisija za
dodjelu priznanja i Penjački odsjek. Na današnji dan PD Dubovac
ima 415 članova od toga 130 članova je mladež, uključivo 44 člana
uzrasta do 18 godina.