Prema Transfermarktu, Hrvatska ima 12. najvredniju reprezentaciju, s 327,7 milijuna eura. Na vrhu je Engleska s igračima vrijednima 1,52 milijarde eura, a više od milijarde vrijede i Francuska (1,23) i Portugal (1,05), dok rumunjska momčad vrijedi svega 96,1 milijun eura.
Ispadanjem u skupini Hrvatska je propustila priliku i za dobru
zaradu od nagradnog fonda završnog turnira, koji iznosi ukupno
331 milijun eura. Isti je to iznos kao i na prošlom izdanju koje
je umjesto 2020. zbog pandemije koronavirusa igrano u ljeta
2021., a s obzirom na to da se od tada dogodila inflacija, koja
se za mnoge stvari i usluge penje i preko 100 posto, može se reći
da je UEFA ovoga puta odlučila “zatvoriti pipu”.
Pobjeda u skupini honorira se s milijun eura, dok remi donosi 500
tisuća eura. S obzirom na to da ima 2 boda iz 3 utakmice u
skupini B Hrvatska će zaraditi točno milijun eura, a kako se za
plasman na završni turnir dobiva 9,25 milijuna eura, ukupna
zarada HNS-a iznosi 10,25 milijuna eura.
Da je ostvaren plasman u osminu finala, na konto bi im sjelo još
2 milijuna eura, odnosno, pola za pobjedu nad Italijom ili
Albanijom, te 1,5 milijuna eura koliko dobivaju svi sudionici
prvog kruga nokaut faze, njih 16. Plasman u četvrtfinale donosi
2,5 milijuna eura, polufinale 4 milijuna eura, poraženi u finalu
dobiva 5 milijuna eura, a pobjednik i prvak Europe 8 milijuna
eura plus ranije ostvarena zarada.
NAGRADNI FOND
Najbolja usporedba za Hrvatsku je zarada s prošla dva Mundijala,
u Rusiji i Kataru, kad su Vatreni napunili blagajnu HNS-a
rekordnim iznosima. Tako je 2022. za treće mjesto ukupno osvojeno
51,5 milijun eura nagrada, dok je skoro identični iznos bio i za
drugo mjesto 2018. jer je distribucija novca bila ponešto
drugačija. Odnosno, bila je veća razlika između prvaka i doprvaka
nego 4 godine kasnije, kada je i trećeplasirani zaradio kao drugi
u Rusiji, što je bila Hrvatska u oba slučaja. Više od 100
milijuna eura su u te 4 zlatne godine u blagajnu HNS-a donijeli
Dalićevi izabranici, tako da se ovih nešto više od 10 milijuna iz
Njemačke sada čine kao sitniš kojeg je dobrim dijelom pojela i
inflacija.
Ima za to i objašnjenje u velikom povećanju nagradnog fonda u
Ligi prvaka i ostalim klupskim natjecanjima, kao i brzo rastućem
ženskom nogometu, koji se kao sport najmasovnije širi zadnjih
godina. Tako su reprezentacije na ovom Euru ostale pri istoj
mogućnosti zarade kao i prije 3 godine kad je europski prvak
Italija osvojio maksimalni iznos od 28,25 milijuna eura. Talijani
to mogu zahvaliti činjenici da su imali svih 7 pobjeda jer su u
skupini svladali Wales, Švicarsku i Tursku, pa još 4 rivala u
nokaut fazi (Austrija, Belgija, Španjolska, Engleska).
Ako se sadašnji nagradni fond usporedi s ranijima, ipak je
rekordni, a glavni skok dogodio se 2016. kad se u Francuskoj prvi
put igralo s 24 reprezentacije na završnom turniru najboljih
europskih reprezentacija. Tada je 301 milijun eura podijeljen
sudionicima, dok je 2012. u Poljskoj i Ukrajini, kada ih je bilo
16, dijeljeno 196 milijuna eura. Hrvatska je svoj prvi nastup
imala 1996. u Engleskoj kad je izborila četvrtfinale, a svi
sudionici raspodijelili su samo 57 milijuna eura.
HRVATSKA DOBILA NAJVIŠE KAZNI NA EURU
Hrvatska je odnijela za sada najveći iznos u kaznama. Za 3
odigrane utakmice Hrvatski nogometni savez morat će platiti čak
220.875 eura. Druga i treća na listi najboljih “osvajača kazne”
su Albanija i Srbija sa 171.375, odnosno 166.625 eura …
Hrvatska je svoj “impresivan” zbroj započela protiv Španjolske s
87.875 eura. U dvoboju s Albanijom dodali su “samo” 28.000 eura,
dok je susret s Italijom nadmašio sva očekivanja i zadao čak
105.000 eura težak udarac. Prema vrsti prekršaja, 199.375 eura
odlazi na kazne zbog bacanja predmeta, 71.500 zbog paljenja
baklji i 30.000 zbog neprimjerenog ponašanja navijača.
“HNS osuđuje bilo kakav poziv na mržnju i diskriminaciju. Imali
smo primjedbi delegata na nekoliko baklji i čaša koje su bačene,
hvala svim našim navijačima. Okupiti 100.000 navijača na jednoj
utakmici velika je stvar”, napisali su iz HNS-a.
IZRAČUN ANALITIČARA
Euro 2024 će Njemačkoj donijeti značajne kratkoročne ekonomske
koristi, posebno u sektorima turizma, ugostiteljstva, transporta,
maloprodaje i usluga, pri čemu će prihodovati više od 2 milijarde
eura, izračun je analitičara platforme za trgovanje Freedom24.
“Očekuje se da će najveće gospodarstvo Europe ove godine rasti za
oko 0,3 posto, što je sporije u usporedbi s drugim velikim
industrijaliziranim zemljama, no prvenstvo bi moglo pružiti
kratkoročni poticaj sektorima povezanim s turizmom i uslugama.
Njemačkoj se procjenjuje više od 2 milijarde eura prihoda, pri
čemu će turizam i ugostiteljstvo vjerojatno najviše doprinijeti”,
ističe se u analizi.