Alternativne činjenice, pojam u centru pažnje otkako je nova
Trumpova administracija upravo njima pokušala dokazati nemoguće
(recimo, da je Trumpova inauguracija u Washingtonu privukla više
ljudi od one Obamine), čini se da prima korijenje i u gradu na
četiri rijeke. Da skratimo, bit alternativnih činjenica je u
izvlačenju onog što vam odgovora iz konteksta i relativizaciji
stvarnih činjenica. Drugim riječima, “alternativna činjenica” je
eufemizam za neistinu.
Naime, direktor gradske tvrtke Inkasator Nikola Rogoz
alternativnim činjenicama ovih je dana pokušao kontrolirati štetu
javne objave frapantnog podatka da je privatna tvrtka nezavisnog
kandidata za gradonačelnika Karlovca Davora Petračića sa šest
zaposlenih, koja upravlja sa samo 10 posto stambenog fonda grada
Karlovca, osigurala iz EU bespovratnih sredstava za energetsku
obnovu stambenih zgrada u iznosu 6,7 milijuna, a Inkasator s 42
zaposlena i 80% stambenog fonda pod svojom upravom, brojkom i
slovima 0 (nula) kuna jer nije ni aplicirala na natječaj za
nepovratna sredstva iz EU. Koliki je razmjer uspjeha te male
privatne tvrtke pokazuje i podatak o planiranju ukupnog prihoda
Grada Karlovca iz EU fondova za 2017. godinu: Grad planira 3,8
puta manje prihoda iz EU fondova. Alternativna činjenica kojom je
direktor Rogoz pokušao braniti poražavajuće podatke za svoju
tvrtku sastoji se u gotovo komičnom opravdanju zašto je to tako.
Naime, kaže Rogoz, Inkasator je 2015. sudjelovao na sličnom
natječaju (iako se radilo o nacionalnim, a ne EU sredstvima),
preko kojeg je osigurano milijun kuna plus PDV nepovratnih
sredstava. Što bi, iako nema veze s “konjskim utrkama” o kojima
priča Petračić, bilo pohvalno da nema nastavka koji otkriva jedno
veliko ništa za Inkasator i stambene zgrade kojima upravlja.
Hvaleći se s privlačenjem milijun kuna Rogoz se u svom priopćenju
zakopao još dublje; ne samo da nije demantirao Petračićeve brojke
i poražavajuću istinu da Inkasator nije ni aplicirao na natječaj
kojim EU poklanja novac za energetsku obnovu stambenih zgrada,
nego je otkrio još nevjerojatniji podatak. Tih milijun kuna
zapravo je bačeno u vjetar, stanari zgrada kojima upravlja
Inkasator nisu dobili ni kune. Sve je završilo na računima
projektnih ureda jer je time plaćena projektna dokumentacija koja
je u 2016. godini prestala vrijediti jer su se promijenila,
odnosno postrožila pravila za apliciranje na natječaje energetske
obnove stambenih zgrada. Rezultat? Rogoz ga sam priznaje, nakon
njihove očito krive procjene cijele situacije i krivih poteza,
stanari u doba kad EU dijeli novac za energetsku obnovu zgrada,
građani čijim zgradama upravlja Inkasator prisiljeni su sami
kreditima u potpunosti financirati energetsku obnovu. I valjda bi
trebali biti zahvalni na niskoj kamatnoj stopi kojom se hvali i
obećaje Rogoz. U vrijeme kad fondovi EU nude bespovratni novac za
energetsku obnovu, nijedna zgrada u Karlovcu pod upravljanjem
gradske tvrtke Inkasator nije obnovljena sredstvima iz fondova,
bilo nacionalnih, bilo EU.
Neshvatljivo je što tu Rogozu nije jasno? U istim uvjetima i pod
istim projektnim zahtjevima, s više agilnosti, racionalnosti i
sposobnosti, jedna mala tvrtka koja upravlja malim portfeljom
stambenog fonda uspjela je ono u čemu veliki Inkasator nije;
dobiti sredstva za energetsku obnovu stambenih zgrada. Petračić
se u konkretnom slučaju pokazao probitačnijim i sposobnijim da
osigura sredstva svojim korisnicima od Rogoza. Nema te
alternativne činjenice koja može zamagliti tu istinu. I ima pravo
Petračić, kao čovjek s pretenzijama da promijeni krvnu sliku
anemične lokalne politike, kititi se vlastitim perjem, pokazati
građanima da se može drugačije i da se može bolje kad se zna i
hoće. I nema sumnje, ovi podaci će mu s pravom biti jaki adut u
kampanji za gradonačelnika.
U tom smislu, Rogozovo prozivanje da Petračić tako skuplja
političke poene na – kako je rekao – “dezinformacijama” u tom je
kontekstu sasvim deplasiramo i promašeno. Prije svega zato jer
niti jednom rečenicom nije uspio demantirati što je točno
dezinformacija u informaciji da je Petračić projekt d.o.o. sa 6
zaposlenih na poklon od EU dobio 6,7 milijuna kuna, a Inkasator 0
kuna, a drugo Nikola Rogoz je zadnja osoba koja bi trebala
zamjerati drugima skupljanje političkih poena. Petračić ih barem
skuplja na pravom mjestu, kod birača, pokušava im činjenicama
ukazati da se s manje može bolje, Rogoz je kao profesionalni
sakupljač visokih gradskih funkcija od kojih je ponajprije i
ponajviše imao koristi on sam, davno odustao od verifikacije
svojih kvaliteta i sposobnosti kod građana iako je u strukture
došao zahvaljujući upravo političkom angažmanu. Valjda mu je
verifikacija kod birača nepotrebna, on svoje političke poene
skuplja na izvorima lokalnih centara moći.
