Utorak, 10. rujna 2019. godine diljem Lijepe Naše obilježen je Hrvatski olimpijski dan (HOD, posvećen datumu utemeljenja HOO-a. U Zagrebu su dodijeljene tradicionalne nagrade “Dražen Petrović”, a u Karlovcu su započeli radovi na obnovi atletske staze na stadionu s desne obale Korane.
VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA
Dva dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja) u Hrvatsku je, 17. siječnja 1992. godine stigla povijesna odluka predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha i njegova četiri dopredsjednika o privremenom priznanju HOO-a osnovanog 10. rujna 1991. godine. Ova je odluka omogućila hrvatskim sportašima da prvi put pod svojom zastavom nastupe na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvillu 8. veljače iste godine. Odluku o punom priznanju MOO je donio 24. rujna 1993. godine. U međuvremenu hrvatski su sportaši već slavili prva olimpijska odličja na Igrama u Barceloni 1992., prvim ljetnim Igrama na kojima su nastupili. Odluku o priznanju primio je prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, koji je na prijedlog Juana Antonia Samarancha, dokazanog prijatelja Hrvatske i hrvatskih sportaša, postao član MOO-a i na toj dužnosti bio od 1995. do 2012. godine kao treći Hrvat, a prvi i jedini iz suverene Hrvatske.
HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN
Hrvatski olimpijski dan (HOD) je danas opće prihvaćena manifestacija koja promiče važnost bavljenja sportskom aktivnošću, olimpijska načela izvrsnosti u svakom području, razumijevanje, mir i solidarnost među ljudima kao sastavnice olimpijskog djelovanja. Programom se jednako potiču pojedinci i skupine, sportske zajednice i udruge, škole i učilišta, vrtići, jedinice lokalne i područne samouprave, društva sportske rekreacije i drugi. Vanjska poveznica ove tradicionalne manifestacije proslave olimpizma je bijela majica “zastava prijateljstva”. Naime, bijela podloga olimpijske zastave na kojoj je ucrtano pet krugova danas je opće prihvaćen olimpijski simbol univerzalnog fair playa, prijateljstva i mira.
HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN U KARLOVCU
U Karlovcu je taj dan posebno svečano obilježen. Predstavnici Grada, Karlovačke sportske zajednice i Hrvatskog atletskog saveza potpisali su ugovor o financiranju uređenja objekta. Tako su na nogometno – atletskom stadionu (popularnom Čavleku) s desne obale Korane u punom jeku radovi na obnavljanju i uređenju atletske staze i pratećih atletskih borilišta, ali i nogometnog travnjaka. Ukupna vrijednost radova je nešto više od 5,0 milijuna kuna, od čega je Grad Karlovac osigurao 2,0 milijuna, a veći dio ostalih sredstava daje Središnji državni ured za sport. Mladen Katalinić, predsjednik Stručne komisije Hrvatskog atletskog saveza, naglasio je da je Karlovac u prošlosti bio izuzetno bitan dio hrvatske atletike. – Siguran sam da Karlovac očekuje još svjetlija atletska budućnost – rekao je Katalinić, koji je ujedno i izbornik hrvatske atletske reprezentacije. Karlovački gradonačelnik Damir Mandić naglasio je kako će Karlovac ovim projektom napokon dobiti objekt kakav zaslužuje: – Drago mi je što je ovaj projekt realiziran zbog atletičara i atletičarki koji su to odavno zaslužili. Kada je atletika u pitanju mi ćemo je svakako nastaviti podržavati i dalje. Predsjednik Karlovačke športske zajednice Želimir Feitl naglasio je kako je upravo ovog vikenda Atletski klub Karlovac s čak 10 osvojenih odličja na mlađeseniorskom prvenstvu države pokazao koliko je bitno i opravdano ulaganje u atletiku.
ATLETSKA NATJECANJA U KARLOVCU
Karlovac je do sada bio domaćin velikim atletskim natjecanjima održanim na stadionu s desne obale Korane: * 6. Juniorske balkanske igre (JUBAI), 26. srpnja 1975. * Atletski kup Europe (AKE) B finale, 21. i 22. srpnja 1979. održano je još i nekoliko natjecanja za kup i prvenstvo Jugoslavije * samo je jedan “Hanžekovićev memorijal” održan izvan Zagreba i to u Karlovcu 1981. godine kada se maksimirski stadion uređivao za Atletski kup Europe * 17. Savaria pokal bilo je zadnje veliko međunarodno atletsko natjecanje održano u neovisnoj Hrvatskoj u Karlovcu, 23. svibnja 1996. – natjecanje Hrvatske atletske lige – sjever (HALS) 2007. godine bilo je posljednje službeno natjecanje održano je 2007. godine na tada već potpuno neuvjetnoj atletskoj stazi
SVI KARLOVAČKI OLIMPIJCI
Ovom prigodom se podsjetimo i na karlovačke olimpijce. Karlovčani svojataju Slunjanina Milana Neralića, prvog Hrvata koji je osvojio olimpijsko odličje (mačevanje, srebrna medalja) na Olimpijskim igrama u Parizu 1900. godine. Isto tako i skijašicu Nadu Birko Kustec iz Mrkoplja koja je nastupila na ZOI u Oslu 1952. godine (klasične discipline, 14. mjesto) i ZOI Cortina D’Ampezzo 1956. (klasične discipline, 36. mjesto i u štafeti 3×5 km, ekipno 9. mjesto). Nastupala je i s atletičarima karlovačkog Željezničara. Atletičar Krešimir Račić sudionik je OI 1956. godine u Melbourneu (kladivo, prednatjecanje). Biciklist Ivan Levačić nastupio je na OI u Rimu 1960. godine (cestovna utrka 175 km, pojedinačno 12./33. mjesto, ekipno 15. mjesto). Svjetska atletska rekorderka Jelica Pavličić nastupila je na OI u Montrealu 1976. godine (400 m, prednatjecanje). Rukometaši – Buzečanin Valner Franković i Samoborac Vladimir Šujster (igrači RK Karlovačka pivivara), osvojili su zlatnu medalju na OI u Atlanti 1996. godine. Veslač Tihomir Jarnjević je sudionik OI u Sydneyju 2000. godine (dvojac na pariće, 14. mjesto).
TUŽNO SJEĆANJE NA TAJ DAN
Karlovački sport pamtit će se, nažalost, dan Hrvatskog olimpijskog odbora još i po tome što je 10. rujna 1993. godine od neprijateljske granate poginuo sportski novinar Tomica Belavić, a na isti dan (10. rujna) prije tri godine (2016) preminuo je Branko Mrkšić, sjajan karlovački rukometaš i šahist, međunarodni FIDE majstor.