Kako Hrvatska nestrpljivo dočekuje šefa Središnjeg ureda za sport tako sportski Karlovac s nestrpljenjem očekuje Izbornu skupštinu HRK Karlovac koja će nakon podosta čekanja biti održana sutra (četvrtak) a trebala bi izabrati novo čelništvo a ono, nadajmo se, donijeti dugo očekivani mir u HRK Karlovac – krovni rukometni klub, ne samo rukometni već i karlovački. Podsjetimo da je upravo zbog nerada i nesposobnosti dosadašnjih uprava klub doživio rijetko pamćenu kataklizmu u KA-sportu koja ga je stajala u najmanju ruku ispadanja iz Premijer 1. HRL, a da ne spominjemo najbolje igrače koji su napustili Karlovac bez ijedne kune naknade jer nisu imali sklopljene ugovore.
Prvenstvena utakmica 6. kola 1. HRL Jug igra se u nedjelju, 6. studenoga u 18 sati, u ŠSD, a HRK Karlovac dočekuje momčad RK Split.
Od imena za Upravni odbor spominju se: privatni poduzetnici Mario Busak, Darko Brnadić i Josip Biščan (bivši rukometni sudac), direktor Inkasatora Nikola Rogoz, direktorica marketinga u tvrtki Kelteks Maja Relić i nekadašnji savezni rukometni sudački dvojac Dražen Matovina i Tihomir Kasunić… Tko će preuzeti koju funkciju saznat ćemo za otprilike 48 sati.
PREMIJER U SVOM TIMU ŽELI JANICU KOSTELIĆ
Poželjno je da na čelo Ureda dođe operativac jer on mora znati posložiti njegove organizacijske oblike. S obzirom da još nismo saznali ime čelnika Središnjeg državnog ureda za sport, mnogi u razgovoru premijera Andreja Plenkovića s Janicom Kostelićem vide odgovor na to pitanje. Proteklih dana naveliko se šuškalo da bi prvi državni tajnik za sport u uredu pri Vladi RH trebao biti Tomislav Družak (59), HDZ-ov provjereni kadar i čovjek vičniji sportskoj administraciji no što je to Janica, ali niti približno karizmatičan kao najbolja hrvatska sportašica svih vremena.
GDJE SU NESTALI KARLOVČANI?
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) u suradnji s nacionalnim olimpijskim odborima Francuske, Italije, Slovačke, Češke i Litve provodi program osposobljavanja pod nazivom “Sport Management and Leadership Training Programme”. Program osposobljavanja samo je jedna u nizu projektnih aktivnosti koje se provode u okviru projekta SUCCESS u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine. Provedbu projekta omogućila je Europska unija dodijelivši HOO-u novčanu potporu iz programa Erasmus+.
Nastava se provodi u dva dijela. Prvi dio od 16. do 23. listopada 2016. uspješno je realiziran u Rimu, a drugi dio od 21. do 28. svibnja provest će se u Parizu. U programu osposobljavanja sudjeluje 48 žena iz sportskih organizacija u partnerskim zemljama: Francuskoj, Italiji, Slovačkoj, Češkoj, Litvi i Hrvatskoj – među kojima je 8 sudionica iz Hrvatske, i to: Vera Begić Blečić, članica izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga grada Rijeke, Mirjana Bošnjak Kobaš, glavna tajnica Zajednice sportskih udruga grada Vinkovaca, Melita Juratek Cipek, glavna tajnica Hrvatskog klizačkog saveza, Snježana Jurinić, predsjednica Sportske zajednice grada Zadra, Dragana Majcen, glavna tajnica Hrvatskog sportskog plesnog saveza, Nataša Preis-Bedenik, glavna tajnica Hrvatskog triatlonskog saveza, Mirna Rajle Brođanac, stručna suradnica u Sportskoj zajednici Osječko-baranjske županije, te Ivana Ruszkowski, izbornica ženske cestovne reprezentacije Hrvatskog biciklističkog saveza. Iz Karlovca nema nikoga?!
ŠVEGAROVA BAŠTINA
Tribina “Švegarova baština” održana u utorak pokazala je tko u karlovačkim medijima ne baštini opus Zdravka Švegara. Ne baštine ga mediji za koje je radio. Švegar iz Tjednika u Večernjak odlazi 1968. s oko 3.000 objavljenih naslova. Dopisništvo Večernjaka osnovao je 1973. (nalazilo se u Vranyczanyjevoj ulici). U njemu su radili Slavko Cvitković, Frane Smojver, Božo Hrstić, Mladen Stubljar… U Haulikovu ulicu preselili su 1977. godine.
No, ništa nas više u karlovačkoj “javnosti” ne smije iznenaditi, pa niti to da predstavnika tih glasila nije bilo na tribini na kojoj su upućeni opširno zborili o ovom velikanu hrvatskog novinarstva, niti su o njoj objavili redak. Ipak često nagrade dođu u prave ruke, a rjeđe u krive, pa je činjenica da je Švegar dobitnik nagrada za publicistiku i životno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) potvrda tvrdnje da je zadužio žurnalizam na nacionalnoj razini.
Za razliku od predsjednika HZSN Jure Ozmeca koji je “potegao” iz Zagreba u Karlovac da bi govorio o značaju Švegarove baštine na nacionalnoj razini, na tribini se nije pojavio nitko do čelnih ljudi Grada (mogli su poslati pročelnicu za društvene djelatnosti). Izostanak su opravdali stranačkim obvezama. Za pohvaliti je “Žigu” Feitl koji je nazočio u ime KŠZ-a, a Željko Šančić je bio dio tima koji je uvodno govorio o Švegarovim djelima.
No, i dalje se stignu odrediti prema onome što je Švegar zastupao i što je ostavio. Poznat je najbolji način kako da baštine njegovu ostavštinu, a ne podrazumijeva promjenu imena niti jedne ulice. U Švegarovim djelima zauvijek su upisana imena tisuća Karlovčana, pa je valjda to dovoljan razlog da se uvaži inicijativa Sekcija HZSN Karlovac poslana na adresu Grada još 2011. godine (dobila je crveno svjetlo) da se jedna od ulica ili javnih površina imenuje po tom novinaru i publicistu.
INTERNETSKO KLAĐENJE INOZEMNIH PRIREĐIVAČA IDE NA ŠTETU HRVATSKOG SPORTA
Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) razmatralo je sustav financiranja javnih potreba u sportu iz dijela prihoda igara na sreću te se posebno osvrnulo na internetsko klađenje inozemnih priređivača.
Treba istaknuti kako je, iako članak 68. Zakona o igrama na sreću izričito zabranjuje priređivanje igara na sreću inozemnim priređivačima, oni nesmetano posluju u Republici Hrvatskoj čime krše zakon. Time što ne plaćaju nikakve naknade, poreze i ostala davanja a njihovi se prihodi odlijevaju u inozemstvo, ne samo da dovode u neravnopravan položaj domaće priređivače već i izravno nanose štetu Državnom proračunu i hrvatskom sportu koji ostaju bez značajnih sredstava. Napomenimo da trenutno u Hrvatskoj pravo priređivanja igara na sreću klađenje ima 7 trgovačkih društava od mogućih 20, dok je broj nelegalnih priređivača višestruko veći. Jedan od uvjeta koji domaći priređivači internetskog klađenja moraju zadovoljiti je da otvore 50 uplatnih mjesta i zapošljavaju 100 radnika, tako da se gubitak zbog inozemnih priređivača za Državni proračun očituje i kroz nezapošljavanje radnika, te neplaćanje plaća i doprinosa.