150 GODIŠNJICA ROĐENJA dr. FRANJE BUČARA
Hrvatska olimpijska akademija (HOA) i Hrvatski olimpijski odbor (HOO), u suradnji s Hrvatskim športskim muzejom i Hrvatskim društvom olimpijske filatelije i memorabilije (HDOFM), obilježili su prošli tjedan, 25. studenog, u Hrvatskom športskom muzeju 150. godina od rođenja dr. Franje Bučara, oca hrvatskog sporta i promicatelja modernog olimpijskog pokreta na prostorima Hrvatske.
Obilježavanjem 150. godišnjice u budućem stalnom postavu Hrvatskog športskog muzeja podsjetili smo se nemjerljivog doprinosa koji je ovaj povjesničar i sportski djelatnik, rođen 25. studenog 1866. godine dao hrvatskom sportu. U Muzeju su okupljeni uzvanici imali priliku i prije službenog otvaranja vidjeti bogatu arhivsku, muzejsku i knjižnu građu iz Bučareve ostavštine kroz koji ih je vodila ravnateljica Muzeja Đurđica Bojanić.
– Ovog muzeja ne bi bilo da nije bilo Bučara. Čuvao je sve dokumente, skupljao i popisivao sve što mu je došlo u ruke, želeći sve to sačuvati za buduće naraštaje – rekla je Bojanić.
Franjo Bučar je radio kao profesor tjelesnog odgoja na zagrebačkim gimnazijama. Na inicijativu Izidora Kršnjavog školovao se na Centralnom gimnastičkom zavodu u Stockholmu od 1892. do 1894. Po povratku u Zagreb organizirao je Tečaj za učitelje gimnastike, prvu višu školu za obrazovanje nastavnika tjelesnog odgoja. Osnivanjem Hrvatskog sportskog saveza 1909. i Jugoslavenskog olimpijskog odbora 1919. nastojao je hrvatski sport uključiti u međunarodne sportske saveze. Istaknutu ulogu odigrao je i u organizaciji Hrvatskih sokola. Bio je predsjednik Hrvatskog sportskog saveza (1914-1919.) i Jugoslavenskog olimpijskog odbora (1919-1927.). Od 1919. do 1946. godine bio je član Međunarodnog olimpijskog odbora. Zaslužan je za poboljšanje uvjeta rada nastavnika tjelesnog odgoja, gradnju i uređenje dvorana i igrališta, osnivanje Društva učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije. Jedan je od osnivača Hrvatskog filatelističkog društva u Zagrebu 1896. godine.
PRVI POSAO U KARLOVCU
Međutim, nigdje na spomenutom skupu nije spomenuto da je zahvaljujući istraživanju publiciste i kroničara karlovačkog sporta Zdravka Švegara, dr. Franjo Bućar – otac modernog sporta u Hrvatskoj, započeo karijeru sportskog učitelja i korifeja upravo u Karlovcu 1890. godine gdje je dobio prvi posao. Poslije studije u Beču i Zagrebu (1886 – 1890.) postavljen je odlukom Vlade od 24. rujna 1890. za nastavnika – suplenta u karlovačkoj gimnaziji. Djelovao je i u karlovačkom “Pokupskom sokolu”. Uz gimnastiku predaje Njemački jezik, zemljopis i povijest (1890 – 1891.) do povratka u Zagreb i odlaska u Švedsku gdje je na Centralnom gimnastičkom institutu u Stockholmu proučavao švedsku gimnastiku i moderne sportove.
KARLOVČANI U SPORTU U HRVATA
Ovom prigodom treba podsjetiti da je Karlovčanka Marija Fabković bila jedna od prvih žena nastavnica tjelovježbe. Teslin profesor u karlovačkoj Gimnaziji, Augustin J. Loeffler, napisao je 1879. godine jedan od prvih udžbenika za učitelje tjelovježbe na hrvatskom jeziku.
Nadalje, karlovačka “Olimpija” je prvi sportski klub u našoj zemlji s olimpijskim imenom. Jedan od njegovih osnivača bio je Artur Dubravčić, prvi kapetan nogometne reprezentacije Jugoslavije (Anvers – Antwerpen, 1920), a Karlovčanin Nikola Barać postao je čelnik amaterskog sporta u USA – predsjednik američke atletske organizacije (AAU). Dragojla Jarnević pionirka je planinarstva u Hrvatskoj… itd.
Kad već spominjemo Bućara i početak modernog sporta u Hrvatskoj eto i Švegorova podatka da je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (1900. godine u Parizu) mačevalac Milan Neralić, Slunjanin koji je maču poučavao i u Karlovcu, postao je prvi hrvatski osvajač olimpijskog odličja. Osvojio je broncu u sablji.
Nadalje, na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće i drugog u treće tisućljeće, 2000. godine u Sydneyu, karlovački veslač Tihomir Jarnjević nastupio je na Olimpijskim igrama u dvojcu s Osječaninom Jukićem i to je, zasad, posljednji nastup nekog sportaša rođenog u Karlovcu na najvećem svjetskom sportskom natjecanju. Na zadnjim Olimpijskim igrama, Rio 2016., bio je rukometaš Karlovca, Ogulinac Luka Cindrić, uveden kao rezervi igrač rukometne reprezentacije. Posljednja olimpijska odličja predstavnika nekog karlovačkog kluba su zlatna rukometna odličja iz Atlante 1996. godine kada su u reprezentaciji igrali rukometaši tadašnje Karlovačke banke – Valner Franković i Vladimir Šujster. Karlovčanin s olimpijskim odličjem bio je i nogometaš Karlovca Boro Cvetković, brončani iz Los Angelesa 1984. godine.
ŠVEGAROVA ULICA
U očekivanju pozitivnog rješenja opetovanog prijedloga Sekcije HZSN Karlovac, uz potporu KŠZ i središnjice HZSN-a iz Zagreba za ulicu Zdravka Švegara, predlažemo predsjedniku Karlovačke sportske zajednice Želimiru Feitlu i ravnatelju Gimnazije Karlovac Damiru Mandiću da povodom 150. obljetnice rođenja dr. Franje Bučara pokrenu inicijativu o postavljanju spomen ploče na zgradi rakovačke gimnazije. Karlovac se sam mora promovirati jer ga drugi neće. Opravdanih razloga za to ima jako puno! Loptica je prebačena na KŠZ i Gimnaziju Karlovac.
Nakon što u Karlovcu već imamo stadion i ulicu Branka Čavlovića – Čavleka, sportsku dvoranu Mihajla Prezelja – Mitile na Dubovcu i u Gornjem Mekušju Sportski centar “Vladimir Tvrdinić – Tvrdi”, a u Dugoj Resi Stolnoteniski dom “Antuna – Tove Stipančića”, bilo bi lijepo kad bi Karlovac uskoro dobio još i ulicu Zdravka Švegara te spomen ploću na Franju Bučara, na rakovačkoj gimnaziji.
