A iznimke su stvarale plodno tlo da jedna od omiljenih socijalističkih uzrečica "snađi se druže" zasja u punom svjetlu.
Javni, odnosno državni službenici sa zagarantiranim poslom do
mirovine, osim ako nešto jako gadno ne zabrljaju, bili su i
ostali najpoželjnije mušterije banaka. Oni će dobiti kredit i u
krizi i u dobroj konjunkturi.
U vrijeme sve zastupljenijeg prekarnog rada, na ograničeni rok
kod privatnih poslodavac koji i sami muče muku s likvidnošću, pa
sad još i s tamnim oblacima krize iznad nas zbog pandemije, teško
je doći do kredita, bez obzira bili radnik ili poslodavac. U
krizi su banke neke pandemijom pogođene djelatnosti jednostavno
prekrižile za kredite bez obzira na stanje na računu. Kad dođete
u banku s vama više ne razgovara bankovni službenik s ikakvom
autonomnošću, umjesto njega za šalterom može biti i robot koji će
vam predati papir s milijun uvjeta i ubaciti ga u program koji će
vas vjerojatno eliminirati zbog neke sitnice.
Da je tome tako od ovog ljeta sugerira i gomila novih slučaja
gdje banke pokazuju krajnji oprez u davanju kredita, iako su
Hrvati nacija s dokazanom poviješću visokog postotka vraćanja
kredita. Pa će vam tako banka odbiti kredit ako vam je firma
primila pomoć od države zbog korona krize, nekim kandidatima
kredit je odbijen jer im je na transakcijama osobnog računa
zabilježena online uplata par stotina kuna na kladionice. Kredit
ćete teško dobiti ako negdje niste zatvorili neki minus. Ništa se
više ne može sakriti, sve je elektronski povezano, banke je teško
preveslati. I u neka druga vremena politika izdavanja kredita za
građane je znala biti postrožena u određenim situacijama, ali
uvjete je diktirala država. A kad je tako, država uvijek ostavi
neke iznimke izuzete od pravila. A iznimke su
stvarale plodno tlo da jedna od omiljenih socijalističkih
uzrečica “snađi se druže” zasja u punom svjetlu. Kako se dolazilo
do kredita u Karlovcu kad se kredit nominalno nije moglo dobiti
bez skupog učešća pročitajte u tekstu iz vremena dok je Tito još
hodao zemljom.
“Krediti”, Karlovački tjednik, 29. rujna
1979.
Na kreditnom odjelu Karlovačke komercijalne banke, koji je
najbolji barometar kreditne potrošnje, posljednjih nekoliko
mjeseci, a posebno stupanjem na snagu novih uvjeta za
kreditiranje kojima su osjetno povećana učešća za sve vrste
potrošačkih kredita, uz primjetnu stagnaciju već klasičnih
kredita nezapamćen skok bilježe takozvani liječnički krediti, te
krediti koji se izdaju za troškove preseljenja.
Na temelju ovih pokazatelja nameće se ocjena da je proteklih
mjeseci naglo u Karlovcu porastao broj kronično oboljelih osoba,
odnosno da je izgrađeno na desetine novih stanova. I jedna i
druga pretpostavka ne odgovara stvarnosti, već je riječ o
“spretnom manevru” preko kojega pojedinci uz odgovarajuće potvrde
nadležnih organa, odnosno liječnika, dolaze do kredita koji jisu
opterećeni učešćem. Da ova pojava nije beznačajna, najbolje
govore podaci. U siječnju, veljači i ožujku broj izdatih kredita
za ove namjene iznosio je desetak mjesečno, no stupanjem na snagu
novih restriktivnih mjera taj se broj nekoliko puta povećao i
samo za proteklih osam mjeseci Karlovačka banka izdala ih je oko
280. Banke su pred ovom najezdom nemoćne jer se krediti izdaju na
osnovu potvrda. Kolektivu je vrlo teško, čak nemoguće ocijeniti
kome je, recimo, liječnički kredit potreba, a kome nije.
istini za volju, ne radi se o pozamašnim sredstvima, no ostaje
pitanje koliko su pojedine službe i medicinske ustanove, koje
izdaju potvrde na osnovu kojih se podižu krediti, spremne da
svojim ponašanjem pomognu stabilizaciju. Sasvim je sigurno da su
ti kolektivi usvojili stabilizacione programe, no ovi konkretni
primjeri ipak ukazuju da ih nije mimoišao formalizam.