Ako je praznik bio blizu vikenda - to se spajalo. Ako je padao na praznik slobodni su bili petak ili ponedjeljak.
Ne treba previše argumentirati tvrdnju da je Praznik rada,
neovisno o hrvatskim standardima ipak većini ljudi u vokabularu
internacionalizirani 1. maj, nekada bio dočekivan i obilježavan
puno svečanije nego danas.
Nije to ni čudno, jer u socijalizmu radnik je ponegdje fiktivno,
a ponegdje i stvarno, imao važniju ulogu nego što je ima danas pa
se, primjerice, nije moglo dogoditi da su manje-više sve trgovine
u gradu otvorene na – Praznik rada. Ne samo to, već je vrlo
rijetko praznik bio i na sam 1.5. – ako je bio blizu vikenda to
se spajalo, ako je padao na vikend, slobodan dan radnici su
dobijali u petak ili ponedjeljak.
Mijenjali su se i načini obilježavanja, besplatni grahovi i
slično zapravo su novotarija, prije su građani sami odlazili na
izlete i bila je to lijepa tradicija i nešto gotovo nezaobilazno.
Druženje u prirodi samo po sebi je bilo događaj u kojem se
sudjeluje, a danas smo previše ovisni o raznim organizatorima pa
se tako i dogodilo da ove godine Karlovac, istina, s jedne strane
ima izuzetno bogat prvomajski vikend s obiljem događanja, ali da
niti jedno od njih nema veze sa samim praznikom. Zamrli
karlovački SSSH nije organizirao niti tradicionalnu biciklijadu
koja je bila lijepa poveznica između nekadašnjih i današnjih
načina obilježavanja Praznika rada. Možda im se ove godine može
još progledati kroz prste zbog dosta naglog ukidanja mjera i
nesnalaženja u novonastalim okolnostima, ali za sljedeću godinu
ovu bi manifestaciju svakako trebalo obnoviti. Ukoliko to SSSH
nije u stanju, neka organizaciju preuzmu biciklistički klubovi uz
potporu samog grada – uostalom, i ove godine članovi Pedala
Laganini kluba, kao i neki građani, sami su se uputili do Grduna,
koji je posljednjih dvadesetak godina bio središnje mjesto
prvomajskih okupljanja.
Prije 60 godina, pak, bio je to Stari grad Dubovac, koji je i
ovog vikenda bio mjesto lijepog i sadržajnog događanja, ali
nevezanog uz praznik. Osim toga, masovno se išlo i na izlete.
Karlovački tjednik tako 1962. godine navodi što svojim
stanovnicima nude Topusko, Lešće, Pojatno, Slunj, Ozalj, Jarče
Polje, Ogulin i, dakako, Karlovac, u dijelu teksta koji i
prenosimo s digitaliziranih
internet stranica karlovačkog tiska.
“Turistički barometar uoči prvomajskih praznika – Kuda na
izlet?”, Karlovački tjednik, 28. travnja 1962.
KARLOVAC – DUBOVAC
Stari grad je postao vrlo omiljeno izletište Karlovčana. Za
prvomajske praznike proradit će u dvorištu gradine ljetna
restauracija s glazbom i raznim specijalitetima. Novost, koju će
Karlovčani sigurno dobro prihvatiti.
NEBODER
Na platou ispred “Nebodera” proradit će za prvomajske
praznike terasa sa živom ogradom uz rub ceste. Za prvo vrijeme
postavit će se desetak suncobrana, a kasnije se planira
postavljanje pomičnog krova od plastične mase. Stakla u kavani
skinut će se i glazba će se čuti i na terasi. Od 1. maja svirat
će novoangažirana glazba, a razmatra se i uvođenje barskog
programa.
PUTNIK
Putnik priređuje brojne izlete za građane. Ako želite u
posljednji čas nekamo na izlet, izaberite:
Izlet u Ozalj i Šmarjetske traje 1 dan, a cijena je 2100
dinara.
Ako želite u Vojnić i Petrovu goru jednodnevni izlet košta
1600 dinara.
Jednodnevni izlet na Plitvička jezera stoji 2000 dinara.
Dva dana na Vršiču i u dolini Trente stoji 6900 dinara.
Izlet u Logarsku dolinu na dva dana po cijeni od 4900
dinara.
Trodnevni izlet kroz Istru i Primorje i Plitvička jezera –
10.500 dinara.
Na tri dana za Plitvice, Zadar, Crikvenicu Malinsku za –
10.600 dinara.
Za 10.300 dinara možete na tri dana ići u Jajce, Bihać i
Plitvice.
Jednodnevni izlet kroz Hrvatsko Zagorje (Kumrovec, Trakošćan)
stoji 2100 dinara.
(foto: kafotka.net)