Ishodi li sve potrebne suglasnosti i mišljenja, prijedlog izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana na usvajanju pred Županijskom skupštinom naći će se u travnju.
Najavljeno je to na današnjoj pressici u Županiji, na kojoj su predstavljene II. Izmjene i dopune Prostornog plana i IV. Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana, koje, uz koridore plinovoda, lokacije malih hidroelektrana i mreže gospodarskih turističkih zona, donose prijedloge za trasu tzv. nizinske pruge kroz Karlovačku županiju.
Korekcija koridora pruge
Nova željeznička pruga visoke učinkovitosti, koja će ići od Mađarske do Rijeke, omogućit će veću protočnost i brzine te manje stajanja, a kako ju najbolje povezati s postojećom, uvažavajući pri tom ranije primjedbe Josipdola i Karlovca, ovim su prijedlogom plana odgovorili suizrađivači iz karlovačkog ADF-a.
– Trasa transeuropske željezničke pruge utvrđena je Prostornim planom Karlovačke županije iz 2001., a njegovim izmjenama i dopuna iz 2008. došlo je do korekcija koridora. Novo rješenje je zbog još nekih dilema na koji način će se kroz prostorne planove gradova i općina locirati egzaktinije trase. Na području Josipdola smo proširili planski koridor na nekih tisuću metara zbog, primjerice, spoznaja u odnosu na smještaj budućeg kolodvora i arheoloških nalazišta; ostavili smo relativnu slobodu da se daljnjom izradom dokumentacije konačna trasa što kvalitetnije smjesti i da ima što manje negativnih utjecaja na prostor. Definirali smo i da bi bilo najbolje tu buduću trasu u cjelosti na području Košara spojiti jednim odvojkom na prugu prema Oštarijama, kazala je Brankica Petrović.
Pruga dalje od Josipdola
Uvaženo je mišljenje stanovnika Josipdola da pruga ne treba ići blizu središta mjesta i tamošnjeg hotela, pa je predviđen širi zaštitni koridor od tisuću metara, a tako i moguće izmještanje trase.
Predloženo je rješenje i za karlovački zahtjev za većim izmještanjem trase nego što važeći Plan predviđa izvan južnih dijelova grada.
– Predložili smo da se kroz sve daljnje studije sagledavaju sve tri moguće varijante. Prva, iz 2001., predviđa mogućnost da se uz kolosjek postojeće pruge iznađe rješenje postave drugog kolosjeka. Druga, usvojena 2008., je da se kompletno zaobiđe grad s istočne strane novom obilaznicom, a podvarijanta je da se još južnije izmjesti i iza Belajskih Poljica spaja na novu trasu pruge oko Belaja. Kako je ostalo dilema na koji način će se to tehnički riješiti, i tu smo proširili zaštitne koridore na tisuću metara, da i projektanti i planeri imaju veće slobode odlučivanja na nižim razinama planova, rekla je Petrović.
Potapanje kanjona Korane
Ovim prijedlogom, po riječima ravnatelja Zavoda za prostorno planiranje Maria Kečkeša, na Korani, Mrežnici, Slunjčici i Dobri nije predviđena gradnja novih MHE osim na mjestima gdje su mlinice, uz uvjet da se ne diže kota slapova i ne remeti vodni režim.
Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje Marinko Maradin kazao je da je predloženim izmjenama predviđena gradnja sedam velikih hidroelektrana, među kojima jedina snage od 10 MW Lučica u Bariloviću – koja predviđa potapanje kanjona Korane – ali ne s branom od 52 metra, “može to biti i 10”.
Strategija prostornog uređenja RH, koja je do prošlogodišnje jeseni prošla sve procedure osim usvajanja na Saboru, po riječima Vladimira Petrovića, predvidjela je ukidanje VES Lučica. Hoće li takav prijedlog proći kod novih zastupnika, ne zna se.
KAportal.hr