U Parku su zastupljene dvije vegetacijske zone - zona bukovih šuma i zona bukovo jelovih šuma. Unutar ovih zona razvile su se šume crnog graba, šume crne johe, šume barske ive, smrekove šume i šume običnog bora.
U okviru posjeta Hrvatskoj, studenti šumarstva iz Quebeca
obišli su Nacionalni park Plitvička jezera i upoznali se
s njegovim prirodnim posebnostima, šumskim zajednicama i
dominantnim vrstama drveća, izvijestili su iz Javne ustanove
Nacionalnog parka.
Nakon održanog predavanja o prirodnim posebnostima i
bioraznolikosti šuma, studenti sa mentorima Nadia i Marco,
posjetili su i mješoviti laboratorij u Znanstveno-stručnom
centru “Dr. Ivo Pevalek” te razmijenili iskustva i
saznanja o entomološkim vrstama koje su obuhvaćene
monitoringom.
Naime, više od 4/5 površine NP Plitvička jezera prekriveno je
šumskom vegetacijom. U Parku su zastupljene dvije vegetacijske
zone – zona bukovih šuma i zona bukovo jelovih šuma. Unutar ovih
zona razvile su se šume crnog graba, šume crne johe, šume barske
ive, smrekove šume i šume običnog bora.
Vremenski uvjeti dozvolili su obilazak Donjih jezera te plovidbu
elektrobrodom, koja je započela preko najvećeg i najdubljeg
jezera Kozjak, na kojem se nalazi i jedini otok, Šefanijin. Nakon
iskrcaja sa elektrobroda, nastavili su obilazak prema
vapnenačkom kanjonu Donjih jezera uz duža zadržavanja budući
bogatstvo vode i slapova jednostavno stavljaju bez
daha.
Donja jezera formirana su u uskom vapnenačkom kanjonu strmih
obala, a čine ih jezera Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i
Novakovića Brod. Najveća jezera su Kozjak i Prošćansko jezero.
Ujezerivanje vode omogućile su sedrene barijere čija se starost
kreće od 6.000 – 7.000 godina.
Prolazili su i pokraj špilje Šupljare, jedne od 114 zabilježenih
speleoloških objekata. Špilje Vile jezerkinje, Šupljara i
Golubnjača dodatno su zaštićene kategorijom geomorfološkog
spomenika prirode, još 1964. godine. U Rodića pećini kod Sertić
Poljane i u Mračnoj špilji kod Donjih jezera pronađene su kosti
špiljskog medvjeda, pa se ovi lokaliteti mogu smatrati
paleontološki značajnim.
Finalna lokacija bio je Velik slap koji se nalazi u sustavu
Donjih jezera te se smatra najljepšim od svih plitvičkih slapova.
Nastankom se razlikuje od ostalih. Dok su ostali plitvički
slapovi nastali prelijevanjem vode iz jezera u jezero preko
sedrenih barijera Veliki slap je nastao obrušavanjem potoka
Plitvice.