HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije
računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije,
rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera
fizike i matematike, kao i matematike i informatike, piše
Novi list.
Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i
prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski
jezik i književnost, filozofija, kulturologija i primijenjena
umjetnost – studijski su programi koji prema analizi Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske
županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u
Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o
suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote.
Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi analizu i
prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje
Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja,
a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba
smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.
S druge strane HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota
za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine,
farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog
smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike, a na
toj listi našli su se i socijalni rad, socijalna pedagogija,
nastavnički smjer biologije i kemije, nastavnički smjer
geografije te glazbena pedagogija, navodi riječki dnevnik
Novi list.
Premda su jasne i izravne, pojašnjavaju u HZZ, preporuke imaju
kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja
upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim
obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno.
Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, a s druge
strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine,
opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba
pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije
prilikom donošenja odluka.
U HZZ-u su mišljenja da će promjene obrazovne upisne politike i
politike stipendiranja na temelju njihovih preporuka pridonijeti
usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno
umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje
za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog
tržišta rada.
Međutim, piše Novi
list, oni koji provode obrazovanje ne dijele to mišljenje,
jer kako napominje dekan riječkog Ekonomskog fakulteta prof. dr.
Alen Host predviđanja o potrebi tržišta rada koja izrađuje HZZ ne
mogu se smatrati pouzdanima iz cijelog niza razloga. Ekonomski
fakultet već godinama upozorava HZZ na propuste, međutim
bezuspješno, jer upravo se programi tog fakulteta u Preporukama
opetovano pojavljuju kao programi koji nemaju pretjeranu
perspektivu kada je u pitanju tržište rada.
KAportal.hr